12:01 / 14.04.2022.

Autor: Hina/HRT/D.S.

Rusija: Primi li NATO Švedsku i Finsku, moramo ojačati obranu u Baltiku

Dmitrij Medvedev

Dmitrij Medvedev

Foto: Yulia Zyryanova / REUTERS

Jedan od najbližih saveznika ruskog predsjednika Vladimira Putina upozorio je NATO da će, budu li se Švedska i Finska priključile vojnom savezu pod američkim vodstvom, Rusija morati ojačati svoju obranu u regiji, uključujući postavljanje nuklearnog oružja.

Finska, koja s Rusijom dijeli granicu od 1300 kilometara, i Švedska razmatraju hoće li se priključiti NATO savezu. Finska će o tome odlučiti u sljedećih nekoliko tjedana, rekla je premijerka Sanna Marin.


Dmitrij Medvedev, zamjenik predsjednika ruskog Vijeća sigurnosti, rekao je da će, budu li se Švedska i Finska priključile NATO-u, Rusija morati ojačati svoje kopnene, pomorske i zračne snage na Baltičkom moru kako bi zadržala vojnu ravnotežu.


Medvedev je također eksplicitno iznio nuklearnu prijetnju rekavši da se više ne može govoriti o Baltiku bez nuklearnog oružja, gdje Rusija ima kalinjingradsku eksklavu između Poljske i Litve.


- Ne može se više govoriti o bilo kakvom statusu Baltika bez nuklearnog oružja, ravnoteža se mora ponovno uspostaviti, rekao je Medvedev, koji je bio predsjednik od 2008. do 2012. godine.


- Do danas Rusija nije poduzela takve mjere i neće to učiniti, kaže Medvedev, no budemo li prisiljeni, imajte na umu da nismo mi to predložili, dodao je.


Rusija već ima nuklearno oružje u baltičkoj regiji, izjavio je litavski ministar obrane Arvydas Anusauskas. On je za litavsku televiziju BNS rekao da je nuklearno oružje raspoređeno u ruskoj eksklavi Kalinjingrad na Baltičkom moru od prije.


- Trenutne ruske prijetnje izgledaju prilično čudno, kada znamo da, čak i bez postojeće sigurnosne situacije, drže oružje 100 km od granice Litve. U Kalinjingradu se oduvijek nalazilo nuklearno oružje, a međunarodna zajednica, zemlje u regiji, savršeno su svjesne toga, oni ga koriste kao prijetnju, rekao je.


Litavska premijerka Ingrida Šimonyte u četvrtak je rekla da ruska prijetnja osnaživanjem vojske, uključujući nuklearnim oružjem, u baltičkoj regiji nije ništa novo.


Od početka ruske invazije na Ukrajinu 24. veljače poginule su tisuće ljudi i raseljeni milijuni, a invazija je izazvala strah od šireg sukoba između Rusije i Sjedinjenih Država.


Putin kaže da je "posebna vojna operacija" u Ukrajini nužna jer su Sjedinjene Države koristile Ukrajinu da prijete Rusiji, a Moskva je morala obraniti ljude koji govore ruski od ukrajinskog progona.


Ukrajina kaže da se bori protiv otimanja zemlje u imperijalnom stilu i da su Putinove tvrdnje o genocidu besmislene.

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!