Donji dom ruskog parlamenta u srijedu je odobrio povlačenje iz sporazuma sa Sjedinjenim Državama o smanjenju ogromnih zaliha plutonija namijenjenog oružju, preostalih iz tisuća nuklearnih bojevih glava iz Hladnog rata.
08.10.2025.
13:34
Autor: D.M./HRT/Hina
Donji dom ruskog parlamenta u srijedu je odobrio povlačenje iz sporazuma sa Sjedinjenim Državama o smanjenju ogromnih zaliha plutonija namijenjenog oružju, preostalih iz tisuća nuklearnih bojevih glava iz Hladnog rata.
Sporazum o upravljanju i odlaganju plutonija (PMDA), potpisan 2000. godine, obvezao je i Sjedinjene Države i Rusiju da zbrinu najmanje 34 tone plutonija namijenjenog oružju, što prema američkim dužnosnicima odgovara količini tog elementa za čak 17.000 nuklearnih bojevih glava. Sporazum je stupio na snagu 2011. godine.
- Sjedinjene Države poduzele su niz novih proturuskih koraka koji uz temelja mijenjaju stratešku ravnotežu koja je prevladavala u vrijeme Sporazuma i stvaraju dodatne prijetnje strateškoj stabilnosti", obrazlažu ruske vlasti povlačenje iz pakta.
Nakon razlaganja tisuća bojevih glava nakon Hladnog rata, i Moskva i Washington i dalje imaju goleme zalihe plutonija namijenjenog oružju, čije je skladištenje bilo skupo i predstavljalo je potencijalni rizik od širenja.
Cilj PMDA-e bio je zbrinuti plutonij za potrebe oružja pretvaranjem u sigurnije oblike, poput goriva miješanih oksida (MOX) ili odzračivanjem plutonija u reaktorima s brzim neutronima u svrhu proizvodnje električne energije.
Rusija je 2016. godine obustavila provedbu sporazuma, navodeći američke sankcije i činove neprijateljstva protiv Rusije, kako ih je nazvala, zatim proširenje NATO-a i promjene u načinu na koji Sjedinjene Države zbrinjavaju svoj plutonij.
Rusija je tada izjavila da se Sjedinjene Države nisu pridržavale sporazuma nakon što je Washington, bez ruskog odobrenja, jednostavno razrijedio plutonij i zbrinuo ga.
Rusija i Sjedinjene Države daleko su najveće svjetske nuklearne sile i zajedno kontroliraju oko 8000 nuklearnih bojevih glava, što je i dalje daleko manje od rekordnih 73 000 bojevih glava 1986. godine, prema Federaciji američkih znanstvenika.
Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram, TikTok i YouTube!
Autorska prava - HRT © Hrvatska radiotelevizija.
Sva prava pridržana.
hrt.hr nije odgovoran za sadržaje eksternih izvora