Rusija sve više koristi mlazne dronove, novi modeli mijenjaju način ratovanja

Rusija posljednjih mjeseci ubrzano povećava uporabu novih jurišnih dronova na mlazni pogon, koji su znatno brži od dosadašnjih Gerana-2 i teži su cilj za jeftine ukrajinske dronove-presretače. Među novim oružjima ističu se Geran-4 i veći Geran-5, dok S8000 Banderol zauzima prostor između jurišnog drona i klasične krstareće rakete.

Njihova sve intenzivnija uporaba podudara se s pojačanim ruskim napadima na Odesu i crnomorske luke, zbog kojih je znatno smanjen ukrajinski izvoz žitarica.

Zelenski: Rusija lansirala 1500 dronova u četiri dana

Rusija je posljednjih dana dodatno intenzivirala zračne napade na Ukrajinu. Prema riječima ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog, u samo četiri dana Rusija je lansirala gotovo 1500 dronova različitih tipova, od kojih je oko 800 bilo na mlazni pogon. Ukrajinske procjene pokazuju da takvi dronovi sada čine velik dio ruskih dalekometnih napada.

Prema britanskom Guardianu, Rusija je samo tijekom kolovoza lansirala najmanje 2500 mlaznih dronova, u usporedbi s oko 1500 u srpnju. Podaci s pronađenih ostataka upućuju na to da dio novih letjelica s proizvodnih linija u ruskom Jelabugi odlazi u borbenu uporabu svega nekoliko dana nakon proizvodnje.

Razlog njihova uvođenja prvenstveno je razvoj ukrajinske protuzračne obrane. Ukrajina je tijekom rata razvila relativno jeftine dronove presretače kojima je mogla rušiti sporije Gerane-2, rusku inačicu iranskog Shaheda-136. Geran-2 s klipnim motorom leti brzinom od približno 180 kilometara na sat, što ga čini dostupnim takvim presretačima.

Nova generacija pokušava poništiti upravo tu prednost.

Geran-4 - mlazni nasljednik Shaheda

Jedan od najvažnijih novih modela je Geran-4. Ukrajinska vojna obavještajna služba HUR objavila je da je Rusija pripreme za njegovu masovnu proizvodnju završila početkom godine, a borbena uporaba počela je u svibnju.

Za razliku od prijelaznog Gerana-3, kod kojeg je mlazni motor ugrađen u konstrukciju izvedenu iz sporijeg Gerana-2, Geran-4 dobio je novi i ojačani trup prilagođen znatno većim brzinama i opterećenjima.

Prema analizi vojne obavještajne službe Ukrajine (HUR/GUR), dug je oko 3,5 metara, raspon krila mu je tri metra, a može manevrirati pri brzinama između 300 i 400 kilometara na sat. Najveća brzina procjenjuje se na oko 500 kilometara na sat, a može dosegnuti visinu do 5000 metara. HUR mu u objavljenoj analizi navodi domet do približno 450 kilometara, iako se u drugim ukrajinskim procjenama pojavljuju i veće vrijednosti.

Pokreću ga turbomlazni motori kineskog podrijetla Telefly. Ukrajinska obavještajna služba na pronađenim je primjercima identificirala motore LX-WP-160 potiska oko 1600 njutna i snažniji TF-TJ2000A potiska oko 1960 njutna.

Geran-4 može nositi nekoliko vrsta bojnih glava. HUR navodi 50-kilogramsku rasprskavajuće-razornu ili termobaričnu bojnu glavu, ali i povećanu termobaričnu bojnu glavu mase oko 90 kilograma.

- Geran-4 razvijen je kao odgovor na učinkovitost ukrajinskih dronova presretača, navela je ukrajinska vojna obavještajna služba predstavljajući rezultate analize letjelice.

Rusija je pritom zadržala dio elektronike i navigacijskih rješenja iz prethodnih Gerana, što joj olakšava masovnu proizvodnju.

VIDEO: Ruski Geran-4 pogađa ukrajinsko skladište raketa:

Geran-5 sve je bliži maloj krstarećoj raketi

Još veći korak predstavlja Geran-5, koji je Rusija prvi put borbeno upotrijebila početkom ove godine. Za razliku od karakterističnog delta-krila Shaheda i Gerana-2, Geran-5 izgleda znatno konvencionalnije - poput male bespilotne letjelice ili projektila s klasičnim krilima.

Prema HUR-u, dug je oko šest metara, raspon krila doseže 5,5 metara, a bojna glava teška je približno 90 kilograma. Procijenjeni domet iznosi oko 1000 kilometara.

I njega pokreće turbomlazni motor Telefly, snažniji od onoga ugrađenog u raniji Geran-3. Koristi i 12-kanalni sustav satelitske navigacije Kometa, računalo temeljeno na platformi Raspberry te 3G/4G modeme.

Ukrajinski obavještajci smatraju da Geran-5 konstrukcijski ima mnogo zajedničkog s iranskom bespilotnom letjelicom Karrar. Rusija je, prema njihovim podacima, istraživala i mogućnost lansiranja Gerana-5 iz zrakoplova Su-25, čime bi mu se dodatno povećao operativni doseg.

Razmatrana je čak i mogućnost opremanja projektilom zrak-zrak R-73, kojim bi Geran mogao ugrožavati ukrajinske zrakoplove i helikoptere koji love ruske dronove. Nije, međutim, potvrđeno da je takva konfiguracija ušla u širu borbenu uporabu.

Granica između drona i krstareće rakete time postaje sve manje jasna. Geran-5 ima motor, domet, brzinu i bojnu glavu usporedive s nekim manjim krstarećim projektilima, ali zadržava konstrukciju i dio relativno jeftine elektronike karakteristične za masovno proizvedene jurišne dronove.

S8000 Banderol - dron ili krstareća raketa?

Još je teže klasificirati S8000 Banderol, novo rusko oružje koje se intenzivno koristi upravo u napadima na jug Ukrajine.

Banderol proizvodi ruska tvrtka Kronstadt, poznata i po bespilotnoj letjelici Orion. Prvi tragovi borbene uporabe pojavili su se 2025., nakon čega je ukrajinski HUR analizirao pronađene ostatke.

Prema ukrajinskim podacima, Banderol može dosegnuti brzinu od oko 600 kilometara na sat, ima domet do približno 500 kilometara i nosi rasprskavajuće-razornu bojnu glavu mase oko 114 kilograma. Pokreće ga mali turbomlazni motor kineske proizvodnje, a u navigacijskom sustavu pronađene su komponente američkog, europskog, japanskog i kineskog podrijetla.

Za otpornost na ukrajinsko elektroničko ometanje koristi ruski višekanalni antenski sustav Kometa-8 i inercijalnu navigaciju.

Posebnost Banderola je i način lansiranja. Za razliku od Gerana koji se u pravilu lansiraju sa zemlje, Banderol je integriran s velikim ruskim izviđačko-jurišnim dronom Orion. Zabilježena je i integracija s borbenim helikopterom Mi-28.

Upravo zbog toga postoje različita tumačenja njegove klasifikacije. Tehnički gledano, Banderol ima gotovo sve temeljne karakteristike krstareće rakete - mlazni motor, krila, autonomnu navigaciju, bojnu glavu veću od 100 kilograma i let prema unaprijed određenom cilju.

Istodobno je izrađen velikim dijelom od relativno jeftinih komercijalnih komponenti, proizvodi se s naglaskom na nisku cijenu i koristi se u obrascu masovnih napada koji je bliži ruskoj uporabi jurišnih dronova nego skupih projektila poput H-101.

Prema procjenama koje prenosi Ukrainska Pravda, pojedinačni Banderol mogao bi stajati između 50.000 i 150.000 dolara, višestruko manje od klasičnih ruskih dalekometnih krstarećih projektila.

Zbog toga se u ukrajinskim i zapadnim analizama pojavljuju izrazi poput raketnog drona ili hibrida drona i krstareće rakete. U strožem tehničkom smislu, prema načinu pogona, navođenja i djelovanja, Banderol je ipak vrlo blizu maloj zrakoplovno lansiranoj krstarećoj raketi.

VIDEO: Ukrajinski MiG-29 ruši Banderol u blizini Odese:

Odesa pod sve većim pritiskom, izvoz žitarica snažno pao

Posebno snažan pritisak posljednjih tjedana trpi Odeska oblast. Rusija je intenzivirala napade na luke, energetsku infrastrukturu, skladišta i pomorsku logistiku oko Odese, Čornomorska i Pivdennog.

Prema S&P Globalu, ruski napadi izbacili su iz funkcije približno trećinu ukrajinskih kapaciteta za izvoz žitarica. Ukrajina je u srpnju izvezla oko 935.000 tona pšenice, u usporedbi s približno 1,6 milijuna tona u lipnju. Izvoz kukuruza pao je s 1,95 milijuna tona u lipnju na 1,17 milijuna tona u srpnju.

Situacija se dodatno pogoršala u kolovozu. Prema podacima ukrajinskog poljoprivrednog sektora, željeznički prijevoz žitarica prema lukama šireg područja Odese tijekom prvih pet dana kolovoza pao je više od 80 posto u odnosu na isto razdoblje prethodnog mjeseca.

Ukrajinski ministar poljoprivrede Taras Visocki sredinom kolovoza rekao je da je tijekom prvih 12 dana mjeseca izvezeno samo oko 590.000 tona žitarica - približno 30 posto potrebne količine.

Problem više nije samo fizičko uništavanje lučke infrastrukture. Nakon napada na trgovačke brodove dio brodara izbjegava ukrajinske crnomorske luke zbog povećanog rizika, dok osiguranje plovidbe postaje skuplje.

Oko 90 posto ukrajinskog izvoza žitarica u normalnim okolnostima prolazi kroz crnomorske luke. Alternativni pravci preko Dunava i zapadne granice mogu preuzeti dio tereta, ali nemaju dovoljno kapaciteta da u potpunosti nadomjeste Odesu, Čornomorsk i Pivdenni.

Posljedica je stvaranje velikih zaliha žitarica unutar Ukrajine upravo u vrijeme nove žetve. Ukrajinske vlasti upozoravaju da bi, nastavi li se usporeni izvoz, zemlji moglo nedostajati između osam i 11 milijuna tona skladišnih kapaciteta za kukuruz.

Tako se razvoj novih ruskih mlaznih jurišnih dronova uklapa u širu promjenu zračnog rata. Moskva nastoji povećati broj, brzinu i raznolikost oružja u jednom napadu - od sporijih Gerana-2 preko novih mlaznih Gerana-4 i Gerana-5 do Banderola i klasičnih krstarećih i balističkih projektila. Cilj nije samo fizički pogoditi objekte nego i otežati izbor odgovarajućeg sredstva za njihovo presretanje, dok napadi na Odesu pokazuju da posljedice takve kampanje sve snažnije pogađaju i ukrajinsko gospodarstvo.