'Opasni ruski manevri na Crnom moru, i napadi na Odesu'

"Putin pregovara da bi kupio vrijeme, a jedine snage koje ga mogu zaustaviti su SAD i Kina“, poručio je bivši ministar vanjskih poslova Miomir Žužul komentirajući još jedan krug američko-ruskih razgovora o mogućem primirju u Ukrajini. Upozorava kako ruska taktika uključuje opasne manevre na Crnom moru i upozorava da bi gubitak Odese za Ukrajinu značio i gubitak izlaza na more.

Završen je još jedan „krug“ američko - ruskih pregovora o mogućem „ograničenom primirju“ na Istoku Europe. Niti ovoga puta nema dokumenata koji bi otkrili koliko je takav ishod razgovora u Saudijskoj Arabiji realan. Što više Ruska vojska istodobno najavljuje vojne vježbe s „nuklearnim oružjem“, a nastavljeno je žestoko raketiranje i razaranje Ukrajinske regije Sumi gdje ima veliki broj poginulih i ranjenih. Nakon svega postavlja se samo jedno jedino pitanje „Koliko se uopće ozbiljno pregovara o miru, a koliko kupuje vrijeme za nastavak ratnih operacija u režiji Kremlja?"

- Nakon pregovora u Rijadu o prekidu vatre između Rusije i Ukrajine nitko nije zadovoljan. Ukrajinci tvrde da Putin ne pregovara, nego kupuje vrijeme, kaže Miomir Žužul, bivši ministar vanjskih poslova Republike Hrvatske.

Međutim, nada da se rat može zaustaviti još uvijek postoji, kaže. Prvi rezultati nisu onakvi kakvi su mnogi željeli, a istovremeno se brkaju dvije stvari - početak pregovora i završetak rata. Ipak, početak pregovara je proces, govori. Proces može potrajati i više od godinu dana. Smatra da jedino američka administracija može dovesti do početka pregovaranja.

Ruski brodovi davno isplovili prema Azovskom moru

Ruski ratni brodovi odavno su isplovili prema Azovskom moru, a to je jedino bojno polje gdje je Ukrajina dominantna sa svojim morskim dronovima koji su najviše štete nanijeli ruskoj mornarici, koja se zbog toga povukla i prekinula pomorsku blokadu u Odesi.

- Unatoč tome što se ne spominje u medijima jer nema žrtvi, ovo je vrlo važan segment. Crno more je na određeni način bilo razlog za pokretanje rata. Ruska južna flota je smještena u Crnom moru još od raspada Sovjetskoga saveza. Dogovorom između Ukrajine i Sovjetskoga saveza, odnosno Rusije, ona je podijeljena s pravom korištenja luka na Krimu koje su pripale suverenitetu Ukrajine, ali s pravom da ih ruska mornarica koristi. Iako je to bio potpisan ugovor, nije se držalo do njega, kaže.

- Dakle, nije čudno da je prva agresija bila na Krim. Drugi nastavak agresije - kada pustimo ideju je li Putin htio zauzeti cijelu Ukrajinu, vjerojatno je da je mogao - on je prvo uzeo Krim, nakon toga je išao osigurati Krim kako bi osigurao poziciju svoje crnomorske flote. Ono što je iznimno zabrinjavajuće je što se ponavljaju napadi na Odesu. Da kojom nesrećom Putin preuzme kontrolu Odese, time bi potpuno prekinuo mogućnost Ukrajine na Crno more i okupirao Crno more, objašnjava bivši ministar.

'Kina sustavno ignorira Bruxelles'

Jedini tko zna što želi napraviti je Putin, smatra. Postoje samo dvije snage koje ga mogu zaustaviti u tome. Prva je SAD, jer se on jedino boji SAD-a. Druga je Kina koja stoji sa strane i promatra što se događa, ističe.

- Kina sustavno ignorira Bruxelles, ostvarila je odnose s državama u Europi neovisno o tome jesu li one članice Europske unije ili ne, uključujući Hrvatsku. Komunikacija između Kina i Bruxellesa nikada nije ni postojala, tvrdi bivši ministar.

'Nemojmo dozvoliti da nas se izgura'

A što se tiče Hrvatske, premijer Plenković će otići na poziv francuskoga predsjednika Macrona na sastanak u ovom tjednu. Bivši ministar smatra kako Hrvatska treba biti prisutna.

- Hrvatska treba biti "za stolom", treba biti prisutna i treba se čuti njezin glas. Mi smo država koja je prošla agresiju i koja zna što je agresija, ali nemojmo biti pretenciozni. Nemojmo govoriti o velikim hrvatskim rješenjima. Postoje samo međunarodna rješenja. Hrvatska svojim iskustvom može pomoći Ukrajini koja je prijateljska država, ali nemojmo dozvoliti da nas se izgura. Mi smo dio Europe i dio NATO-a. Mi smo država koja ima svoje interese i o njima mora voditi računa, zaključuje.

Cijeli razgovor možete pogledati u nastavku: