Američko-iranski pregovori o nuklearnom programu nastavljaju se sljedeći tjedan

Iran i SAD planiraju nastaviti pregovore o iranskom nuklearnom programu idući tjedan, rekao je iranski ministar vanjskih poslova Abas Aragči nakon treće runde pregovora u Omanu u subotu. 

- Pregovori su protekli vrlo ozbiljno i profesionalno, rekao je Aragči nakon sastanka s posebnim američkim izaslanikom Steveom Witkoffom koji je trajao nekoliko sati.

Očekuje se da se pregovori nastave u istom sastavu sljedeće subote u Omanu. Šef iranskog nuklearnog programa Mohamed Eslami također bi trebao sudjelovati, rekao je Aragči, prenosi novinska agencija ISNA.

Uz političke pregovore razgovaralo se i o metodologiji, rekao j Aragči i dodao da je fokus bio na utvrđivanju točaka prijepora kako bi ih se postupno razjasnilo u sljedećim rundama pregovora.

- Oprezno smo optimistični, rekao je.

Prema američkom predsjedniku Donaldu Trumpu, glavni cilj pregovora je spriječiti Teheran da razvije nuklearnu bombu. Ako pregovori propadnu, zaprijetio je Iranu vojnom akcijom.

Iran tvrdi da ne razvija nuklearno oružje i ne želi se u cijelosti odreći civilne nuklearne tehnologije.

Prema povijesnom nuklearnom sporazumu, dogovorenom tijekom administracije bivšeg američkog predsjednika Baracka Obame 2015., Iranu je dopuštena maksimalna razina obogaćivanja od 3,67 posto i skladištenje do 300 kilograma uranija.

Nakon što je Trump u svojem prvom mandatu povukao SAD iz sporazuma 2018. Teheran je također napustio svoje obveze. Obogaćivanje je povećano na 60 posto, a zalihe sada iznose više od 8000 kilograma.

Iran tvrdi da ne nastoji razviti nuklearno oružje, no odbija posve odustati od tehnologije za civilne svrhe.

Međutim, u proteklim danima bilo je naznaka iranskih ustupaka, prema promatračima.

Teheran je objavio da je spreman vratiti se na tehničke uvjete iz 2015. i ponovno aktivirati kamere Međunarodne agencije za atomsku energiju (IAEA) u svojim nuklearnim postrojenjima.

Iran zauzvrat traži ukidanje američkih sankcija, koje su zemlju bacile u tešku financijsku krizu.

Teheran želi nastaviti izvoziti naftu, svoj najvažniji izvor prihoda, i osigurati oslobađanje zamrznute imovine u inozemstvu, čija procijenjena vrijednost iznosi više od 100 milijardi dolara.