Schmidt Vijeću sigurnosti UN: BiH ima priliku za napredak, ali je ne koristi

Visoki predstavnik za BiH Christian Schmidt izvijestio je Vijeće sigurnosti UN da ta zemlja nije iskoristila zamah koji je početkom godine postignut na putu europskih integracija pa sada kasni za drugim državama regije, dok se istodobno suočava s dobro poznatim izazovima poput secesionističkih prijetnji.

To je navedeno u najnovijem redovitom šestomjesečnom izvještaju kojega visoki predstavnici još od 1996. šalju Ujedinjenim narodima. Izvještaj bi trebao biti temom rasprave na sjednici Vijeća sigurnosti u studenome.

Ured visokog predstavnika (OHR) još nije objavio izvještaj no dio njegovog sadržaja u utorak su prenijeli mediji u BiH ističući kako Schmidt političku situaciju u zemlji vidi kao "pomiješanu" jer poticaji iz EU snažno utječu na proces europskih integracija, no BiH to nije u stanju u cijelosti iskoristiti i to zbog ponašanja njenih političara.

Time je očevidno aludirao na činjenicu da je nakon ožujka, kada je Europsko vijeće odobrilo otvaranje pristupnih pregovora s BiH, u zemlji zbog političkih sukoba izostala provedba daljnjih reformi, a sve stranke su se koncentrirale na kampanju za lokalne izbore provedene 6. listopada.

Upozorava i na to da BiH do sada nije poduzela nikakve korake kako bi provela presude Europskog suda za ljudska prava (ECHR) kojima je utvrđena diskriminacija građana u izbornom procesu, a posebice podsjeća na presudu u slučaju "Sejdić-Finci". Podsjetio je kako HDZ BiH inzistira da se uz izmjene izbornih pravila osigura ravnopravnost konstitutivnih naroda kroz legitimno predstavljanje.

"BiH je na raskrižju"

Schmidt je u izvještaju Vijeću sigurnosti UN istaknuo i "kontinuirane pokušaje" podrivanja Daytonskog sporazuma pri čemu je kao najodgovornije prozvao vlasti Republike Srpske, odnosno predsjednika tog entiteta Milorada Dodika kao najglasnijeg u secesionističkoj retorici.

"To uključuje prijetnje i huškačku retoriku, ali i radnje kojima se potkopava moj kredibilitet kao visokog predstavnika, a time i sposobnost da provedem svoj mandat. Ovakvim postupcima se direktno krši Aneks 10 Daytonskog sporazuma koji nalaže punu suradnju strana u sporazumu s visokim predstavnikom", stoji u izvještaju.

Puno poštivanje Daytonskog sporazuma i proces europskih integracija Schmidt vidi kao procese koji se nadopunjuju i jedini mogu osigurati trajnu stabilnost BiH.

"Bosna i Hercegovina na raskrižju je da iskoristi ili izgubi priliku koja se predstavlja kao kandidatura za EU", zaključio je Schmidt. 

Izvješće EK: U BiH diskriminatoran ustavni ustroj

Europska komisija će u svom izvješću još jednom pozvati Bosnu i Hercegovinu da hitno provede ustavnu i izbornu reformu kako bi osigurala da svi građani mogu učinkovito ostvarivati svoja politička prava, posebice da uskladi svoj ustav s presudom Europskog suda za ljudska prava u predmetu Sejdić-Finci.

Funkcioniranje demokratskih institucija podrivano je stalnim diskriminatornim elementima u ustavnom ustroju i stalnim kršenjem pravnog i ustavnog poretka od strane entiteta Republika Srpska, koji i dalje ne provodi odluke Ustavnog suda, dovodeći u pitanje autoritet i integritet Suda, kaže se u nacrtu izvješća.

Kao i Srbija, ni Bosna i Hercegovina nije usklađena s viznom politikom EU-a. Komisija poziva BiH da okonča bezvizni režim s Azerbajdžanom, Kuvajtom, Katarom, Turskom, Rusijom, Kinom i sezonskim bezviznim režimom sa Saudijskom Arabijom. BiH je u siječnju ove godine ukinula bezvizni režim s Omanom i u rujnu s Bahrainom

Dok se posve ne uskladi s viznom politikom EU-a, Komisija poziva BiH da primjenjuje dodatne sigurnosne mjere, poput povećanja kapaciteta granične straže i uključivanje u dijalog s trećim zemljama i drugim relevantnim stranama, primjerice sa zrakoplovnim prijevoznicima, koje dovezu ljude kao turiste, a onda se u BiH pretvore u migrante.

Bosna i Hercegovina je napravila veliki napredak, postigla je i održala punu usklađenost sa sankcijama Rusiji nakon njezine agresije na Ukrajinu. Ipak, dodaje se da provedba restriktivnih mjera ostaje izazov zbog političkih opstrukcija.

Odnosi Bosne i Hercegovine s Hrvatskom općenito su dobri, iako na njih utječu neriješena bilateralna pitanja. Postoje otvorena pitanja koja se tiču granica na kopnu i moru. Na provedbu sporazuma o sukcesiji iz 2001. utjecala su pitanja privatnog vlasništva i stečenih prava. Bosna i Hercegovina i dalje se protivi i planu Hrvatske da izgradi odlagalište radioaktivnog otpada na Trgovskoj gori u blizini granice.

Stanje s medijima je vrlo zabrinjavajuće, novinari su izloženi političkom pritisku, zastrašivanju i prijetnjama.

Državni javni servis Radiotelevizija Bosne i Hercegovine (BHRT) u ozbiljnoj je opasnosti od gašenja zbog višegodišnjeg uskraćivanja stabilnog financiranja i dugotrajnih sudskih sporova na entitetskim sudovima. Parlament Federacije BiH od 2013. godine nije imenovao direktora niti popunio upražnjena mjesta u upravnom odboru javne televizije FTV. Javni servis u RS-u (RTRS) širi ruske dezinformacije, i dalje se prenositi signal kanala Russia Today unatoč tome što se zemlja pridružila sankcijama EU koje zabranjuju emitiranje ruskih državnih medija, navodi se u nacrtu izvješća.