Smirivanje u Iranu ili taktičko zatišje? Izrael ne isključuje vojnu opciju!

Nakon dana masovnih i brutalnih sukoba, u kojima je, prema dostupnim procjenama, poginulo više tisuća ljudi, a gotovo 18 tisuća ih je uhićeno, s iranskih ulica stižu oprečne informacije o smirivanju situacije. O sigurnosnom stanju u Iranu i mogućim scenarijima razgovarali smo s Barakom Bouksom, stručnjakom za sigurnost s Bar-Ilan Universityja, koji se u program javio iz Tel Aviva.

Bouks ocjenjuje da se Iran trenutačno nalazi u svojevrsnom prijelaznom razdoblju, u kojem je teško procijeniti stvarno stanje na terenu. Predsjednik Trump rekao je da Iranci žele pregovarati, a u posljednje vrijeme stižu izvješća o smanjenju intenziteta prosvjeda. No većina tih informacija dolazi iz Irana i međusobno su proturječne, rekao je.

Upozorio je na to da su istodobno vidljivi i potezi koji ne upućuju na smirivanje krize.

– Vidimo dolazak zrakoplova iz Kine na Bliski istok, dolaze različite informacije i teško je znati što se doista događa. Iran nije pogubio osobe za koje je najavljivao da hoće, ali to ne znači da se situacija neće ponovno pogoršati, dodao je.

Režim nije odustao od represije

Na pitanje može li se vjerovati iranskom režimu da neće posegnuti za osvetom nad prosvjednicima, Bouks je izrazito skeptičan: "Procjene govore o mogućih 800 pogubljenja, uglavnom javnih vješanjem. Povijesno gledano, u Iranu je najgora represija često dolazila upravo nakon što bi se situacija na ulicama prividno smirila."

Podsjetio je da su tijekom prethodnih nemira, prema dostupnim informacijama, tisuće ljudi ubijene u zatvorima u vrlo kratkom vremenu.

– Internet je bio isključen, sada se djelomično vratio, ali vidimo i ponovno pokretanje snažnog propagandnog aparata. Režim se pregrupira kako bi se nastavio obračun s vlastitim narodom – rekao je.

Iran kao globalna sigurnosna prijetnja

Bouks ističe da se brutalnost iranskog režima ne zaustavlja unutar granica zemlje.

– Iran ima svoje posrednike i mreže u Europi, povezan je s terorističkim skupinama i izvozi nestabilnost daleko izvan Bliskog istoka. To je relevantno i za Europu, pa i za Hrvatsku, upozorio je.

Naglasio je da Iran koristi sukobe i ekstremističke organizacije za širenje svoje ideologije, navodeći primjere suradnje s grupacijama poput Hamasa.

Nuklearna prijetnja i granice odvraćanja

Na pitanje o mogućnosti da Iran raspolaže nuklearnim oružjem, Bouks je bio izravan: "Ne daj Bože. Problem nije samo u postrojenjima koja se mogu uništiti, nego u znanju. Ne možete izbrisati znanje iranskih znanstvenika", rekao je.

Smatra da je najveća opasnost u tome što bi nuklearno oružje bilo u rukama ekstremističkog i fanatičnog režima: "Vidjeli smo kako izgledaju režimi koji imaju nuklearni arsenal. Možete sami zaključiti kakve bi bile posljedice u ovom slučaju."

Režim je neprijatelj Izraela, ne iranski narod

– Režim je neprijatelj Izraela. Iranski narod nije. Iranski je narod ugnjetavan i postoje snažne liberalne skupine koje žele promjene, ističe Bouks.

Dodaje kako Izrael podržava iranski narod, a ne aktualnu vlast u Teheranu.

– Potrebni su globalni prosvjedi protiv iranskog režima. Nadam se da će iranska nacija u budućnosti dobiti svoj glas i novu vladu. Tada bi mogao započeti novi početak. U Bibliji se spominje perzijski kralj koji je omogućio Židovima povratak i izgradnju Drugog hrama. Iranci su ponosni na to. Židovski i iranski narod nisu neprijatelji, zaključio je Bouks.

Savezi, Azeri i moguća unutarnja slabost režima

Osvrćući se na činjenicu da u Iranu živi oko 23 milijuna Azera, Bouks je istaknuo da je riječ o zajednici koja ima snažne povijesne, kulturne i političke veze s Azerbajdžanom, državom koja je u prijateljskim odnosima s Izraelom. Prema njegovoj ocjeni, takvi odnosi dodatno zabrinjavaju iranski režim. Naglasio je da Izrael u savezništvima ne vidi prijetnju, nego priliku za suradnju i stabilnost, ističući da savezi ne moraju biti isključivo vojni. Kao primjer naveo je izraelsku tehnologiju desalinizacije mora, kojom bi se moglo pomoći Iranu u rješavanju kroničnih problema s nestašicom vode.

Bouks smatra da bi suradnja i regionalni savezi dugoročno mogli donijeti konkretne koristi stanovništvu, dok aktualni režim u Teheranu takve mogućnosti vidi kao prijetnju vlastitom opstanku.

13 tisuća ubijenih civila

Govoreći o europskim i regionalnim prosvjedima, Bouks je upozorio na, kako kaže, očiti paradoks. Dok su diljem Europe, pa i u Hrvatskoj, organizirani masovni prosvjedi zbog stradanja palestinskih civila u ratu u Gazi, izostaju slične reakcije na masovna ubojstva i represiju iranskog režima nad vlastitim građanima.

– Ako nekoga doista brinu ljudska prava, onda bi morao prosvjedovati protiv ubijanja tisuća ljudi u Iranu – rekao je, navodeći procjene prema kojima je u kratkom razdoblju ubijeno više od 13 tisuća civila, uz upozorenje da bi stvaran broj mogao biti i veći kada se potpuno obnove komunikacije.

Istaknuo je i tvrdnje da su iranske vlasti koristile paravojne skupine iz Afganistana za gušenje prosvjeda, naglašavajući da Izrael, kako kaže, vidi sebe kao saveznika iranskog naroda, a ne režima.

Sumnje u financiranje prosvjeda i upozorenje za Europu

Na pitanje zašto izostaju prosvjedi protiv iranskih vlasti, Bouks je rekao da nema konačan odgovor, ali je iznio sumnju da dio europskih prosvjeda možda financiraju akteri s vlastitom političkom agendom.

– Ako netko financira prosvjede, a ne zanima ga demokracija ni ljudska prava, onda treba biti vrlo oprezan – upozorio je.

Dodao je da takve organizacije mogu djelovati i u europskim državama, uključujući Hrvatsku, te širiti ideologije koje mogu narušiti stabilnost i normalno funkcioniranje demokratskih društava.