Sorokin: Ukrajina između rata i borbe protiv korupcije

U Ukrajini je u tijeku velika antikorupcijska istraga "Midas" kojom je otkrivena koruptivna mreža vrijedna oko 100 milijuna dolara, a uhićen je i uz jamčevinu pušten bivši šef ureda predsjednika Volodimira Zelenskog, Andrij Jermak. Borba protiv korupcije i vladavina prava ključni su uvjeti za pristupanje EU, dok su istodobno borbe na frontu i mirovni pregovori u zastoju. O situaciji u zemlji u emisiji Agenda: Svijet govorio je Oleksiy Sorokin, suosnivač Kyiv Independenta, jednog od najutjecajnijih portala u Ukrajini.

Govoreći o recentnim korupcijskim aferama Sorokin ističe kako je riječ o široko razgranatoj mreži korupcije koja uključuje mito povezano s poslovima u sektoru nuklearne energije.

- Nezavisne antikorupcijske agencije otkrile su golemu mrežu korupcije. Važni dužnosnici, uključujući i najuži predsjednikov krug, primali su mito od tvrtke Energoatom, koja ima monopol nad nuklearnom energijom u Ukrajini. Prema navodima istrage, novac dobiven od tvrtki koje su željele poslovati s državnom kompanijom korišten je za izgradnju luksuznih stanova u blizini Kijeva, rekao je.

Dodaje i kako su najnoviji navodi posebno odjeknuli u ukrajinskoj javnosti zbog spominjanja Andreja Jermaka, jednog od najutjecajnijih ljudi u zemlji.

- Proteklog tjedna vidjeli smo da je Jermak, koji je dugo smatran drugim čovjekom države, povezan s cijelim slučajem i optužen za pranje novca. To su velike vijesti u Ukrajini i tema o kojoj svi govore, naveo je.

Sugovornik pritom naglašava da ukrajinske antikorupcijske institucije djeluju neovisno o vlasti te imaju ovlasti istraživati gotovo sve državne dužnosnike.

- Kad govorimo o ovom skandalu, važno je napomenuti da su antikorupcijske agencije u Ukrajini nezavisne i da mogu istraživati svakoga, osim predsjednika.

Sorokin smatra da je Andrej Jermak nakon izbijanja afere izgubio političku zaštitu i utjecaj koji je godinama imao u vrhu ukrajinske vlasti.

"Korupcijska afera mogla bi sustići Zelenskog nakon rata"

Upitan može li korupcijska afera imati političke posljedice za predsjednika Volodimira Zelenskog, Sorokin navodi kako će ključnu ulogu imati razvoj rata i politička situacija nakon njegova završetka.

- Jasno je da nije dobro kada su ljudi iz vašeg najbližeg kruga osumnjičeni za korupciju. Ako pogledamo osobe koje je Zelenski doveo na vlast nakon izbora, vidimo da su mnogi kasnije bili optuženi za korupciju, dok su neki smijenjeni zbog neučinkovitosti. Ljudi oko predsjednika svakako utječu na njegovu popularnost, rekao je.

Ipak, ističe da je za većinu Ukrajinaca rat i dalje daleko najvažnije pitanje, zbog čega trenutačne političke posljedice za predsjednika ostaju ograničene.

- Unatoč antikorupcijskoj istrazi, rat je i dalje glavna tema za građane Ukrajine. Dok sukob traje, najvažnije je kako predsjednik stoji u mirovnim pregovorima i vođenju rata, kazao je.

Smatra da bi se pravi politički račun mogao ispostaviti tek nakon završetka rata, osobito uoči novih izbora.

- Predsjednik će vjerojatno najveće posljedice osjetiti nakon završetka rata, na sljedećim izborima. Njegovi protivnici tada će imati mnogo tema za kampanju, a slučaj gospodina Jermaka sigurno bi mogao postati jedna od njih, rekao je.

Dodaje kako bi Zelenskom, ako se ponovno kandidira, pobjeda mogla biti znatno teža nego ranije.

Mobilizacija u Ukrajini: Jedan od najvećih izazova

Sorokin ocjenjuje da je pitanje mobilizacije u Ukrajini jedno od najtežih i najosjetljivijih društvenih i vojnih problema, uz napomenu da zemlja djeluje s ograničenim resursima u usporedbi s Rusijom.

- Ako bih morao izdvojiti jedan problem s kojim se Ukrajina suočava, to bi bio najveći, navodi.  Ukrajini nedostaju resursi, a zemlja je znatno manja od Rusije. Čak i ako na nekim dijelovima bojišta pogine više ruskih vojnika, postoje područja gdje je ukrajinska prisutnost vrlo tanka, rekao je.

Dodaje kako su stavovi u društvu podijeljeni - dok jedni smatraju da bi se građani trebali masovno uključiti u obranu, drugi izbjegavaju mobilizaciju iz straha od rata.

- Vojnici su nezadovoljni što se civili ne javljaju dobrovoljno. S druge strane, mnogi civili žele pomoći, ali oklijevaju zbog onoga što vide na bojištu. Postoji i skupina ljudi koja aktivno pokušava izbjeći vojnu službu, što je očito veliki problem, kazao je.

Navodi da vlast pokušava reformirati sustav novačenja, no ne vidi jednostavno rješenje.

- Ukrajina sada pokušava reformirati sustav mobilizacije, a ministar obrane Fedorov rekao je da mu je to prioritet. No, ja smatram da je to situacija koju je vrlo teško, gotovo nemoguće u potpunosti riješiti. Rat je opasan i logično je da dio ljudi ne želi sudjelovati, pojašnjava.

Govoreći o osobnom i kolektivnom iskustvu rata nakon više od četiri godine, ističe da je iscrpljenost prisutna u cijelom društvu.

- Rat traje više od četiri godine i pogađa sve - najviše ljude na bojištu, ali i civile. Nakon nedavnih napada u Kijevu, u kojima je poginulo više od 20 ljudi, jako je teško nastaviti raditi i vjerovati u budućnost, kazao je.

Mirovni pregovori u zastoju

Sorokin smatra kako su mirovni pregovori oko rata u Ukrajini, praktički  u zastoju i bez realne perspektive postizanja kompromisa u postojećim uvjetima.

Prema njegovu mišljenju, ključne pozicije Moskve i Kijeva ostaju nepomirljive.

- Ne postoji sporazum koji bi Rusija prihvatila, a da ne uključuje u biti ukrajinsku kapitulaciju. Rusija i dalje traži Donbas, ukidanje sankcija i pravno priznanje Krima i okupiranih teritorija kao ruskih. Ukrajina na to nikada neće pristati, rekao je.

Govoreći o ulozi američkog predsjednika Donalda Trumpa, sugovornik ocjenjuje kako njegova politika prema ratu počiva na pritisku prema slabijoj strani, što u ovom slučaju, prema njegovu mišljenju, nije donijelo rezultat.

- Predsjednik Trump želi zaustaviti rat, ali ne zna kako. Po njegovu pristupu, najlakše je pritisnuti slabiju stranu. On vidi Ukrajinu kao slabiju i pokušava je dovesti u poziciju ustupaka, rekao je.

Dodaje kako je Ukrajina u međuvremenu zauzela čvrst stav prema vlastitom suverenitetu.

Zaključuje kako SAD više nije jedini ključni oslonac Ukrajine te da Washington mora promijeniti pristup ako želi utjecati na ishod rata.

- Ukrajina će morati preživjeti i bez Amerikanaca, htio to Trump ili ne. Ako želi bilo kakav mirovni sporazum, mora promijeniti strategiju, apostrofirao je.

"Kraj rata ovisi o odluci Putina"

Rusija, prema Sorokinu osjeća posljedice rata na više razina, no smatra da to zasad ne utječe presudno na odluke ruskog vrha.

- Mislim da Rusija osjeća posljedice rata koji je pokrenula. Problem je u tome što odlučuje samo Vladimir Putin. On je jedini koji u svakom trenutku može zaustaviti rat, ali mislim da to nikada neće učiniti ako ne bude mogao proglasiti pobjedu, rekao je. Ako javno pristane na nešto što nije pobjeda za Rusiju, to bi značilo da nije uspio. On je riskirao svoj život, svoje naslijeđe, kazao je.

Ipak, smatra da se učinci rata na Rusiju već vide, osobito kroz ekonomske gubitke i udare na infrastrukturu.

- Iako Rusija osjeća posljedice rata, mislim da ruska patnja trenutačno ne utječe na odluke koje donosi Putin, objašnjava.

Zaključuje kako će ishod rata ovisiti o dugoročnoj sposobnosti Ukrajine i njezinih saveznika da iscrpe ruske resurse.

- Ukrajina mora nastaviti s napadima, a Europa mora i dalje podupirati Ukrajinu. Mislim da će ovaj rat završiti samo ako Rusiji ponestane resursa za nastavak borbi, kazao je.

Apostrofira, da unatoč trenutačnim gubicima i pritiscima, Rusija i dalje ima kapacitet za nastavak rata.

- Ukrajinski napadi duboko u ruski teritorij imaju učinka - Rusija gubi novac, vojnike i nije uspješna na bojištu. Ali još smo daleko od toga da Putin zaključi kako je najbolje prekinuti rat, zaključio je.