Srbija: Odbijen zahtjev oporbe za usporedbu elektroničkog i tiskanog popisa birača

Komisija za reviziju popisa birača odbila je zahtjev oporbe i civilnog sektora da im dostavi elektroničke izvode iz Jedinstvenog biračkog spiska (JBS), što u jeku kampanje za izbore 25. listopada dodatno budi sumnje u transparentnost izbornog procesa i mogućnost zlouporaba, pišu u četvrtak beogradski mediji.

Revizija biračkog spiska već je godinama među najvažnijim stavkama u provođenju izbornih reformi u Srbiji, a jedna je od ključnih preporuka Ureda za demokratske institucije i ljudska prava (ODIHR) Organizacije za europsku sigurnost i suradnju (OESS) za unaprjeđenje izbornih uvjeta, upućenih srbijanskim vlastima još u veljači 2024.

Ta preporuka ODIHR postala je čak i obvezom Srbije na putu ka članstvu u Europskoj uniji, ali nešto više od dva tjedna do prijevremenih parlamentarnih izbora nije se mnogo odmaklo, ukazuju predstavnici oporbe i NGO.

Cilj zahtjeva Komisiji za reviziju biračkog spiska bio je da se otklone dugogodišnje sumnje u moguće razlike između elektroničkog popisa birača iz središnje baze podataka i onog koji će biti tiskan za odbore na biračkim mjestima, ali je vladajuća većina u Komisiji takav vid kontrole odbila uz, kako navodi oporba, "prilično nategnuta" pravna obrazloženja.

- Želimo se uvjeriti da se dokument tiskan za biračka mjesta poklapa s bazom podataka i da nema nikakve razlike. Samo tako se može stati iza takvog biračkog spiska koji se tiskan šalje na birališta, rekao je član Komisije za reviziju biračkog spiska iz oporbene Zeleno-lijeve fronte (ZLF) Zdravko Janković za portal Novar.rs.

Istodobno, u jeku izborne kampanje traje i borba da se za glasanje u inozemstvu otvore dodatna glasačka mjesta jer je interes dijaspore za sudjelovanje na izborima višestruko veći nego na prethodnim izborima 2023. godine. Te zahtjeve oporbe i studenata državnom izbornom povjerenstvu i Ministarstvu vanjskih poslova (MSP) podržavaju i brojne udruge i NGO sektor, dok studentski pokret računa na veliku podršku upravo iz dijaspore.

Prema odluci RIK-a na preporuku MSP-a, za više od 70.000 srpskih državljana s pravom glasa određena su 93 biračka mjesta u 37 država, dok se dodatna mjesta traže uz obrazloženje da je za glasanje zainteresirano više od 110.000 ljudi. Studentski pokret i oporba to smatraju otvorenom opstrukcijom, otežavanjem ili onemogućavanjem građanima Srbije u inozemstvu da ostvare biračko pravo.

Dodatni zahtjev je da se vrijeme glasanja prilagodi lokalnom vremenu u zemljama boravišta, s obzirom na to da je RIK vezao glasanje za vrijeme kad su otvorena birališta u Srbiji - od sedam do 20 sati, što bi značilo da bi se u mnogim zemljama, s obzirom na različite vremenske zone, moralo glasati i tijekom noći.

Oporbena Demokratska stranka u četvrtak je Vrhovnom javnom tužiteljstvu podnijela kaznene prijave protiv odgovornih u MSP-u i diplomatsko-konzularnim predstavništvima "zbog opstrukcije glasanja" srpskih državljana u inozemstvu, povrede prava glasanja i zlouporabe službenog položaja.

Procjene su da više od 110.000 prijavljeni za glasanje u inozemstvu, čine oko 2,6 posto ukupnog biračkog tijela Srbije.