Stari savez, nova pravila: Trump i budućnost NATO-a

Tijekom prvog, ali i na početku drugog predsjedničkog mandata Donald Trump jasno je dao do znanja da ne drži previše do, kako je sam rekao, zastarjelog NATO-a. Hoće li NATO u ovom obliku preživjeti gotovo tri godine Trumpova mandata i treba li Europa samoinicijativno ići prema većem osamostaljivanju?

Profesorica međunarodnih odnosa i stručnjakinja za vanjsku politiku SAD-a, Đana Luša u emisiji Agenda: Svijet kazala je kako je u osnovi političke komunikacije Donalda Trumpa cijelo vrijeme u prvi plan stavljano pitanje izdvajanja za obranu, no smatra kako je problem puno širi.

Zabrinjava način na koji Trump i njegovi ideolozi percipiraju savezništva

- Europske saveznice NATO-a su počele, za vrijeme prvog mandata Donalda Trumpa, izdvajati puno više za obranu. Imamo 6 članica koje po BDP-u izdvajaju i više od SAD-a, rekla je.

Dodaje kako više zabrinjava je način na koji predsjednik Trump i njegovi ideolozi percipiraju savezništva. Naglašava kako se na saveznike i savezništvo gleda transakcionalno, to jest, gleda se kakvu konkretnu i neposrednu korist od toga ima SAD.

- Tu je korijen problema, ali on ne vuče korijene iz mandata Donalda Trumpa. Od samog osnutka saveza imali smo niz takvih situacija gdje su Amerikanci htjeli prepustiti Europi da se brine za sebe i svoju sigurnost, rekla je.

SAD ima ogromnu korist od Sjevernoatlantskog saveza

Smatra da SAD ima ogromnu korist od Sjevernoatlantskog saveza, a to je prvenstveno mir u Europi, mogućnost projiciranja utjecaja, ali i globalna projekcija moći.

Luša se složila kako svi doživljavaju SAD kao udarnu šaku NATO-a. NATO je formiran kao vojni obrambeni savez s ciljem strateškog odvraćanja, tada od Sovjetskog Saveza.

- Nakon kraja Hladnog rata, postavljalo se pitanje opstanka i svrhe djelovanja NATO-a, ali nakon napada Rusije na Ukrajinu, NATO se ponovno vraća osnovnoj funkciji odvraćanja i dobio je nove članice, što pokazuje da i dalje ima tu moć privlačnosti, a to je jako bitno za savez koji je osnovan 1949. godine, naglasila je.

Članice NATO-a dijele zajedničke zapadno-liberalne vrijednosti

Dodaje kako članice NATO-a dijele i zajedničke zapadno-liberalne vrijednosti te imaju međusobne razgranate ekonomske odnose.

- Svima u NATO-u odgovara međusobno ne ratovanje, poštivanje i mirno rješavanje sukoba, istaknula je.

Smatra da je temelj problema što SAD i Europa ne dijele iste vrijednosti, a akteri koji dijele iste vrijednosti su krajnje desne i populističke stranke.

Europski saveznici trebaju se više pobrinuti za vlastitu sigurnost

- U Europi sazrijeva već duže ideja da se europski saveznici trebaju više pobrinuti za europsku sigurnost i ne se isključivo oslanjati na SAD. Takvu je situaciju ogolio rat u Ukrajini kada su Europljani ostali iznenađeni svojom početnom nemoći odgovora na rusku agresiju. Tada su počeli jačati NATO ne oslanjajući se isključivo na vojne kapacitete SAD-a, rekla je.

Dodaje kako se počelo jačati na integraciji europskih vojnih i obrambenih kapaciteta, ujednačavati europske vojne industrije. Kako kaže, počela se planirati dugoročnija europska obrana, a ako se tome pridodaju veća izdvajanja za obranu, sigurno je to pozitivno što je Trump donio svojim pristupom.

- Ostaje pitanje ovisnosti. Europske članice se moraju pobrinuti za svoju sudbinu da ne čekaju neprestano SAD. Rat u Ukrajini je osvijestio Europu, zaključila je.