16:17 / 25.04.2021.

Autor: Marko Stričević/Agenda/HRT/IMS

Što će ostati nakon američkog povlačenja iz Afganistana?

Kraj američkog angažmana u Afganistanu

Kraj američkog angažmana u Afganistanu

Foto: Agenda / HRT

Groblje carstava - tako je već otprije nazivan Afganistan. Zube je ondje lomio i britanski i sovjetski crveni imperij. I kako se čini ova zemlja složene povijesti, i sadašnjosti, još je jednom opravdala taj nadimak. Nova američka administracija povući će preostale svoje snage, a s njima će i saveznici, nakon gotovo dva desetljeća vojne prisutnosti. Počelo je 2002., nakon znamenitog napada na SAD 11. rujna 2001. Došli su osloboditi Afganistan od talibana, a ostavit će ga - talibanima. 

Hafiza Bahmani bila je osmogodišnjakinja kad su njezinu zemlju okupirali zapadni saveznici i u gradovima srušili jedan od najekstremnijih režima na cijelom planetu. Pod tzv. studentima ili paštunski - talibanima, žene ne samo da se nisu smjele trenirati bilo kakav sport, a kamoli borilački; bilo im je zabranjeno svako obrazovanje. Nisu imale pravo raditi izvan kuće, a ako bi im bilo dopušteno iz nje izaći, morale su izgledati tako da ne bi kvarile prisilnu posvećenost muškaraca religiji.

- Budući da američka vojska odlazi iz zemlje, većina je žena, baš kao i ja, zabrinuta da ćemo ostati bez postignuća i napretka za koje smo se godinama borili. Želimo da se taj napredak nastavi, kaže Hafiza Bahmani, reprezentativka Afganistana.

Zemlja u kojoj žive Hafiza i njezine učenice politički je fragmentirana, trajno opasan prostor u kojem međunarodno priznata vlada drži najveće gradove, a talibani ruralna područja: procjenjuje se da je njihovo više od 50 posto teritorija. Otkako su istjerani iz gradova, novi naraštaj stvorio je stil života, odjeću, vozni park koji podsjećaju na život u stabilnom susjednom Iranu. Varljiva percepcija.

- Trenutačno živimo u strašnoj situaciji. Katkada noćima ne mogu spavati jer razmišljam o tome što će se dogoditi kad sljedeći dan odem u klub. Većina mojih učenica dolazi iz udaljenih mjesta, ali neke idu pješice jer su nedavno eksplodirale bombe koje su bile postavljene u automobile, objašnjava Hafiza.

Hafiza Bahmani, reprezentativka Afganistana

Hafiza Bahmani, reprezentativka Afganistana

Foto: Agenda / HRT

Krhkosti svijeta u kojem radi kao novinar i voditelj TV vijesti svjestan je i Nusrat Mansuur. 

- Kakva će biti struktura vlade koju će poslije vjerojatno formirati u suradnji s talibanima? Hoćemo li imati islamski emirat koji guši medije ili demokratski sustav u kojemu mediji mogu i dalje postojati? Sve to zabrinjava i katkada mislim da ću morati napustiti svoju zemlju, kaže.

U jednoj od vjerojatno najkorumpiranijih država svijeta, televizija za koju radi u vlasništvu je donedavnog ministra telekomunikacija. Vlada službeno pozdravlja odlazak SAD-a i tvrdi da je sposobna samostalno urediti zemlju. Mansuur smatra da neriješeni problemi zbog kojih rat traje nisu samo ideološki, nego i ekonomski.

- Droga, krijumčarenje i rudnici. To su važni faktori koji produljuju rat. Ako se ta pitanja ne riješe, rat u Afganistanu nikada neće prestati, kaže.

 Nusrat Mansuur

Nusrat Mansuur

Foto: Agenda / HRT

Proteklih mjeseci talibani su počeli opkoljavati velike gradove. Zauzimaju važne autoceste i vojne baze. Više od deset godina nisu se ovoliko približili drugom najvećem gradu u zemlji, južnom ekonomskom središtu Kandaharu.

- Talibani ne vjeruju u miran život u Afganistanu. Ne možemo prihvatiti situaciju, nakon što razdoblje mira završi, u kojoj će žene ponovno umirati pod talibanima, a mi ćemo to samo mirno promatrati. Moramo pokazati da u novom Afganistanu nema mjesta za talibanski način života i ideologiju, poruka je Nahiide Farid, zastupnice u parlamentu.

Zemlja strahuje od reprize horora iz 1989. Tadašnji okupator zvao se Sovjetski Savez. Pritisnuta porazima od islamista mudžahedina - koje je naoružavao SAD - Moskva je odustala od potpore marksističkoj vladi u Kabulu. Za osam mjeseci povukla je vojsku iz Afganistana. Slijedio je građanski rat u kojem su na vlast isplivali talibani - sila koja je stanje uma u zemlji pokušala vratiti u rani srednji vijek.   

- Ugled i položaj Sjedinjenih Američkih Država u svijetu doživjet će težak udarac ako se američke snage povuku iz Afganistana, a zemlja zapadne u ubojiti građanski rat, ocjenjuje Tamim Asej, analitičar iz Afganistana.

"Vi imate satove, a mi imamo vrijeme"

Talibani su, sasvim očekivano, proglasili pobjedu u svetom ratu protiv američkog okupatora. Mit o njihovoj nepobjedivosti nahranjen je s 20 godina gerilskog ratovanja protiv najjače vojske svijeta. Zapadni mediji citiraju izreku: "Vi imate satove, a mi imamo vrijeme." 

- Apsolutno smo spremni za mir, ali jednako smo tako spremni za džihad. Ne slažemo se s vladom jer želimo islamistički sustav. Nastavit ćemo džihad sve dok vlada ne prihvati naše zahtjeve, poručuje talibanski vođa u pokrajini Balkh Hadži Hekmat.

Afganistan iz 2001. imao je 20-ak milijuna stanovnika. Danas ih, unatoč dva desetljeća ubijanja i protjerivanja, ima dvostruko više: 40 milijuna. Je li se u dva desetljeća ekstremizam talibana bar donekle ublažio u odnosu na razdoblje prije savezničke invazije? U prosincu su dopustili UNICEF-u da otvori više tisuća neformalnih škola u koje smiju ići i djevojčice. 

Iz priloga emisije Agenda

Iz priloga emisije Agenda

Foto: Agenda / HRT

- U islamu je obavezno da se i žene i muškarci školuju. Rekli su nam samo da moramo nositi hidžab. To je dio islama. Nisu nas zaustavili ni u čemu drugome u školi, kaže učiteljica Roma Mohammadi.

Neka istraživanja pokazuju da su talibanski vođe, koji su potekli iz teškog siromaštva i neznanja o svijetu izvan rodnog kraja, u proteklih 25 godina vidjeli svijeta - barem onog islamskog - stekavši širu perspektivu i obrazovanje. U trenucima kad malo ratuju - malo pregovaraju s vladom u Kabulu, talibani pokazuju da im je važan čak i umjereniji imidž na zapadu, pa u spomenute škole puštaju reportere poput BBC-jeva. 

- Postoji i suprotno mišljenje. Ako američka vojska ode, ali međunarodna i američka politika ostane, uključujući i američki novac u sklopu mirovnog procesa, odlazak međunarodne vojske mogao bi ubrzati mirovni proces jer na njega više neće utjecati strane sile, komentira Richard Barrons, bivši zapovjednik Združenih snaga britanske vojske.

Za stanovnike gradova opkoljenih silom čiji je glavni zahtjev i dalje islamistička država, a osnovna metoda teror, zapadnjačke su teorije neodgovorno kockanje, odnosno loše prikriven bijeg i ostavljanje na cjedilu.

- Možda više nećemo gledati samoubilačke napade ili eksplozije u Afganistanu, ali ćemo umjesto toga ostati bez slobode za Afganistanke. Za mene je bolnije da mi kažu kako više ne smijem raditi jer sam žena nego da poginem u samoubilačkom napadu, tako je u ožujku 2020. govorila fotografkinja Nilofar Niekpor.  

Iz Washingtona su poručili da nakon 20 godina SAD sigurnosne interese treba braniti drugdje. Procjenjuje se da je na borbu protiv talibana potrošio oko dva bilijuna dolara. Uz više stotina tisuća mrtvih Afganistanaca, za pokušaj izgradnje modernog i zapadu prijateljskog društva na čijem teritoriju neće moći niknuti Al Kaida ili ISIL život je dalo više od 3500 savezničkih vojnika, među kojima je i jedan hrvatski.

Pogledajte video:

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!