18:05 / 01.11.2020.

Autor: Dragan Nikolić/T.V./Dnevnik/HRT

Što će presuditi pobjednika na američkim izborima?

-

-

Foto: - / -

Bliži se prvi utorak u studenome, tradicionalno dan kada Amerikanci biraju svog predsjednika. Onaj kojeg izaberu ovoga puta bit će i opet najstariji u povijesti.
Bliži se prvi utorak u studenome, tradicionalno dan kada Amerikanci biraju svog predsjednika. Onaj kojeg izaberu ovoga puta bit će i opet najstariji u povijesti. Trump je to već bio prije četiri godine. Danas Trump ima 74 godine, Biden u danima nakon izbora puni 78.

Nakon dva održana sučeljavanja, u Clevelandu i Nashvilleu (debata na Floridi netom nakon Trumpova oporavka od koronavirusa je otkazana) i furiozne predizborne završnice, osobito Trumpove, medijan istraživanja na nacionalnoj razini kaže da demokratski izazivač vodi s 52 posto potpore, bježi aktualnom stanaru Bijele kuće za 8 posto. Ankete tvrde da je 9 od 10 glasača već odlučilo za koga će glasati. Demografski gledano, neodlučne treba ponajviše tražiti u biračkom bazenu koji čine žene iz američkih predgrađa (tu je Biden zasad bolji od Trumpa za oko 10 posto) i umirovljenici.

Ako je vjerovati anketama, čini se da su se Amerikanke odlučile za Bidena. Osobito bjelkinje, ponajprije one koje žive u regiji Velikih jezera, u tzv. neodlučnim državama. To je velik Bidenov iskorak jer 2016. Hillary Clinton imala je potporu samo 14 posto svih žena na biralištima. Ovoga puta i građani stariji od 65 godina u tzv. neodlučnim državama mogli bi zaokružiti ime demokratskog kandidata, i zbog katastrofalnih posljedica pandemije koronavirusa u Americi.

Za Trumpa je ključno da spriječi gubitak glasova manjina, poveća broj bijelih glasača, te izvuče maksimum u ruralnim sredinama. Pada mu podrška u predgrađima američkih gradova (ondje velika izlaznost ide na ruku Bidenu), gubi i potporu bijelaca bez fakultetske diplome. Ironično i mnogima neshvatljivo na prvu, dvije manjinske demografske skupine pokazuju sklonost Trumpu više nego 2016., Afroamerikanci muškog spola i Hispanoamerikanci obaju spolova. Trump bi mogao osvojiti čak 35 posto hispanoameričkih glasova (to uključuje i velik dio kubanske desnice na Floridi), možda i 15 posto svih afroameričkih glasova.

● Važno je ponoviti da na američkim predsjedničkim izborima ne pobjeđuje onaj tko osvoji najviše glasova birača, već onaj kandidat koji osvoji više elektorskih glasova.

Upravo zbog takvog neizravnog načina biranja predsjednika 2016. Trump je u konačnici i ušao u Bijelu kuću, iako je Hillary Clinton osvojila tri milijuna glasova više.

Kako funkcionira elektorski sustav? Svaka savezna država ima elektore čiji je broj razmjeran broju stanovnika (utvrđuje se i korigira nakon svakog popisa stanovništva), kao i broju zastupnika pojedine države u Donjem domu Kongresa. Kalifornija kao najnaseljenija nosi tako 55 elektorskih glasova, Teksas 38, New York i Florida 29, Illinois i Pennsylvania 20. Najmanje, 3 elektorska glasa, imaju Sjeverna i Južna Dakota, Vermont, Wyoming, Aljaska, Delaware, Montana, te glavni grad Washington. U svakoj osim dvije države pobjednik osvaja sve elektorske glasove. I onda o tome tko će u Bijelu kuću odlučuje manja skupina ljudi, tzv. elektorski (izborni) kolegij. Da bi postao predsjednik, kandidat treba 270 od 538 elektorskih glasova. Apsolutnu većinu.

● Većina saveznih država je tradicionalno na strani jedne od stranaka, pa se predizborna kampanja uvijek fokusira na desetak tzv. neodlučnih država.



Upravo je oko 70 tisuća glasova koje je Trump osvojio u tih nekoliko ključnih saveznih država prošloga puta presudilo pobjednika.

Ovoga puta za konačni trijumf ključ bi trebalo tražiti u Pennsylvaniji, Michiganu, Wisconsinu, Minnesoti, Sjevernoj Karolini, Georgiji, Floridi i Arizoni. U velikoj većini njih Biden trenutačno vodi s manjom prednošću u odnosu na Trumpa nego Hillary Clinton 2016. Raste republikansko biračko tijelo, ponajprije srednje obrazovani stariji od 30 godina. Iznimno su važne i ruralne sredine tih država, gdje Trump, kao i prije četiri godine, vodi. Mnogi smatraju kako je za Bidenovu izbornu pobjedu ključno osvajanje Pennsylvanije, Wisconsina i Michigana. U Michiganu i Wisconsinu trenutačno je najveća razlika u njegovu korist. Neke analize kažu da bi Biden za siguran trijumf, koji Trump neće moći osporavati, morao osvojiti ukupno pet milijuna glasova više.

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!