11:59 / 09.10.2018.

Autor: V.K./Hina

Sto godina španjolske gripe: Je li svijet naučio lekciju?

Fotografija i ilustracija:Dino Stanin/PIXSELL

Fotografija i ilustracija:Dino Stanin/PIXSELL

Foto: - / PIXSELL

Sto godina nakon španjolske gripe znanstvenici kažu da su naučene neke lekcije iz najsmrtonosnije pandemije u povijesti, ali i da svijet nije spreman za novoga globalnog ubojicu.
Bila je to bolest nad bolestima, zahvatila je trećinu čovječanstva, usmrtila na desetke milijuna ljudi i stvorila paniku da se približava smak svijeta.

Sto godina nakon izbijanja španjolske gripe znanstvenici kažu da su naučene neke lekcije iz najsmrtonosnije pandemije u povijesti, ali i da svijet bez obzira na to nije spreman za novoga globalnog ubojicu.

Posebno upozoravaju kako bi otpornost na antibiotike i klimatske promjene mogle zakomplicirati neku buduću pandemiju.
"Globalno stanovništvo sve je starije, mnogi žive s nekim kroničnim bolestima, uključujući gojaznost i dijabetes", kaže Carolien van de Sandt s instituta za infekcije i imunitet Sveučilišta u Melbourneu.

Znanstvenici predviđaju da će uzročnik iduće pandemije gripe vjerojatno biti soj ptičje gripe koji se prenosi na ljude i da će se svijetom širiti brzo putem zračnog prometa, kakvog u doba španjolske gripe nije bilo. Mogla bi ubiti, kažu, do 150 milijuna ljudi.

Danas se vjeruje da je bolest buknula među američkim vojnicima. Ubila je neproporcionalno velik broj vojnika i mladih. Znanstvenici kažu da bi danas bilo drugačije.

Te 1918. svijet se borio s ekonomskim posljedicama globalnog rata i virus je zbog pothranjenosti bio smrtonosniji nego što bi trebao biti.

Potencijalna nova pandemija danas bi se širila razvijenim zemljama, među populacijom koja se teško nosi s prekobrojnim kilogramima i rekordnim stopama dijabetesa, kažu znanstvenici u studiji objavljenoj u časopisu Journal Frontiers in Cellular and Infection Microbiology.

Sada bi svijet bio suočen s "dvostrukim teretom" teške bolesti zbog pothranjenosti u siromašnim zemljama i prejedanju u onim bogatim.

Globalno zagrijavanje utjecalo bi na druge načine. "Klimatske promjene mogu uzrokovati promjenu migracijskih puteva ptica i tako odnijeti pandemijske viruse na nove lokacije te potencijalno na više ptičjih vrsta", kaže Van de Sandt.

Sa španjolskom su se gripom bolje nosili stariji ljudi. Znanstvenici smatraju da je to bilo tako jer su stariji uspjeli izgraditi imunitet putem prijašnjih infekcija.

Većina umrlih 1918., otprilike 50 milijuna ljudi, podlegla je zbog sekundarnih bakterijskih infekcija. Njih su u idućim epidemijama spriječili antibiotici.
Ali danas su mnoge bakterije imune na antibiotike.
"Na taj način raste rizik da će ljudi u idućoj pandemiji opet umirati zbog sekundarnih infekcija", rekla je znanstvenica Katherine Kedzierska, sudionica istraživanja.

Znanstvenike posebno zabrinjava soj ptičje gripe H7N9, koji ubija oko 40 posto zaraženih ljudi. Taj virus zasad ne može prijeći s čovjeka na čovjeka.
"Još nisu uspjeli razviti tu sposobnost, ali znamo da virusima treba svega nekoliko manjih promjena da to ostvare i uzrokuju novu pandemiju", naglašava Van de Sandt.

Pandemijski virusi po prirodi su nepredvidivi. Kad bi stručnjaci znali koji će se soj gripe proširiti, mogli bi uložiti u široko dostupno cjepivo. Dok se to ne dogodi, "vlasti moraju informirati javnost o tome što očekivati i kako se ponašati tijekom pandemije", rekla je Van de Sandt.

Studija je pokazala da se u slučaju nove pandemije vlasti mogu služiti komunikacijskom moći interneta za širenje svjesnosti i uputa.
"Dobra pripremljenost populacije mogla bi spasiti mnoge živote. To nam je pouka iz 1918.", zaključuje Van de Sandt.

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!