20:19 / 17.05.2021.

Autor: I.Z./HRT/Hina

Stoltenberg: HV je na Kosovu po istim pravilima kao i druge snage NATO-a

default error photo

Glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg danas je kazao da hrvatske postrojbe u sklopu KFOR-a, misije NATO-a na Kosovu, djeluju po potpuno istim pravilima kao i sve druge postrojbe NATO-a na Kosovu.


- Sve postrojbe koje za našu operaciju na Kosovu omogućuju članice NATO-a i partnerske zemlje djeluju po jasno uspostavljenim smjernicama i unutar jasno uspostavljenog okvira koji je postavila Rezolucija UN-a 1244, kazao je novinarima Stoltenberg nakon sastanka s predsjednikom Srbije Aleksandrom Vučićem u Bruxellesu.

Vučić je nedavno oštro kritizirao najavu o povećanju hrvatskog kontingenta na Kosovu. Hrvatski ministar vanjskih i europskih poslova Gordan Grlić Radman prije desetak dana u Prištini je najavio da će Hrvatska povećati broj svojih pripadnika u sastavu KFOR-a.

On je tijekom posjeta 34. kontingentu Hrvatske vojske u okviru KFOR-a govorio o povećanju broja vojnika na što Hrvatska kao odgovorna članica NATO saveza, kako je rekao, ima pravo.


Vučić ne vjeruje da se u EU ozbiljno razmišlja o proširenju

Srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić rekao je danas nakon sastanka Procesa Brdo-Brijuni da ne vjeruje da EU u ovom trenutku ozbiljno razmišlja o proširenju i potvrdio da je pitanje promjene granica bilo glavno pitanje oko kojeg se lideri regije nisu mogli usuglasiti.

Predsjednici Slovenije i Hrvatske, Borut Pahor i Zoran Milanović supredsjedali su desetom godišnjicom Procesa Brdo-Brijuni na Brdu kod Kranja.

Na sastanku su sudjelovali srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić, kosovska predsjednica Vjosa Osmani, crnogorski predsjednik Milo Đukanović, sjevernomakedonski predsjednik Stevo Pendarovski, albanski predsjednik Ilir Meta i članovi Predsjedništva Bosne i Hercegovine - Željko Komšić, Milorad Dodik i Šefik Džaferović.

Vučić je rekao da se na sastanku razgovaralo o ideji da se "u paketu" ulazi u EU i rekao da je Crna Gora inzistirala da prvo uđu one zemlje koje su i najbliže članstvu, no on nije htio na tome inzistirati.

- Ja prvo ne vjerujem da se u ovom trenutku u EU ozbiljno o tome razmišlja. Ostavite sve nas kako smo nesavršeni, koliko problema imamo, šta sve nismo ispunili. I da smo sve ispunili i da smo sve učinili i da smo postigli kompromis između Beograda i Prištine, što očigledno nije realno (...) opet ne bismo bili dio EU-a, rekao je srbijanski predsjednik.

Crna Gora je najbliže ulasku u EU s 33 otvorena poglavlja. Posljednje poglavlje, 8. poglavlje - Tržišno natjecanje, otvorila je krajem lipnja prošle godine. U devet godina pristupnih pregovora s Unijom privremeno je zatvorila tri poglavlja. Pristupni pregovori Srbije započeli su 2014. godine, do sada je otvorila 18 poglavlja, a dva privremeno zatvorila. Vučić je upozorio da je to pitanje o kojemu se ne govori i samo se loptica prebacuje nekome drugome.

- Realna situacija je takva da postoji zamor od proširenja, realna situacija je i u našoj regiji da nije mali zamor ni od same priče o svemu tome, poručio je. 

No dodao je da je za Srbiju najbolje da ostane na europskom putu. Granice su se spominjale i u kontekstu njihovog brisanja unutar regije, što bi omogućilo protok ljudi, robe, kapitala i Vučić kaže da je to "dobro" i da "puno toga pametnog ima u zaključcima".

Pitanje promjene granica i odnosi Beograd - Priština

Pitanje promjene granica bilo je jedno od glavnih pitanja oko kojeg se zemlje u regiji nisu mogle složiti.

"Srbija se oduvijek zalaže za princip poštovanja nemijenjanja granica koje su priznali Ujedinjeni narodi (...) Ne kako se kojoj zemlji sviđaju i ne - jednom može promjena granica, a onda sutra ne može."

Vučić je dodao da ta njihova inicijativa nije prihvaćena, ali je zadovoljan ostatkom zajedničke izjave. Kosovo, uz Srbiju te Bosnu i Hercegovinu od zemalja iz regije, nije priznalo pet članica Unije - Cipar, Grčka, Rumunjska, Španjolska i Slovačka. Dijalog Beograda i Prištine i normalizacija odnosa uvjeti su za njihovo približavanje EU-u.

- Oni bi da tumače granice kako se njima sviđa (...) a ne kako to nalažu pravila međunarodnog prava i UN-a, ponovio je Vučić.

Osvrnuo se na bošnjačkog člana predsjedništva BiH Šefika Džaferovića i rekao da on "uvijek radi vrstu paralelizma".

- Jednako su mu krivi i Srbija i Hrvatska, rekao je Vučić, ali je istaknuo da su se lideri Zapadnog Balkana okupili ovdje da razgovaraju, "iznose različite ideje, a ne da se tobože puno volimo, da se ljubimo u obraze, a da ustvari čim se vratimo kući govorimo svi jedni o drugima sve najbolje".

Za bolje odnose Beograda i Zagreba potrebno veće poštovanje

Vučić je rekao da je kratko razgovarao s hrvatskim predsjednikom Zoranom Milanovićem i rekao da su oni u "pristojnim" odnosima.

- Mi naravno želimo dobre odnose s Hrvatskom, ali ne mislimo da mi moramo podilaziti bilo kome u Hrvatskoj niti mislimo da bi itko iz Hrvatske trebao podilaziti nama, rekao je Vučić.

Vjeruje kako će s vremenom Beograd i Zagreb imati bolje odnose i da će se to dogoditi kada bude bilo "većeg poštovanja" sa svake strane.


Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!