Stoltenberg: Secesionizam i Rusija prijete stabilnosti BiH

NATO ostaje posvećen pružanju pune potpore Bosni i Hercegovini na njezinu euroatlantskom putu, poručio je u Sarajevu glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg. Posjet BiH dio je njegova četverodnevnog posjeta zemljama zapadnog Balkana.

Jens Stoltenberg doputovao je u službeni posjet BiH kojoj lider bosanskih Srba Milorad Dodik učestalo prijeti raspadom, ujedno jačajući veze s Moskvom, što je potaknulo brojne osude i pojačalo verbalne sukobe među ključnim domaćim političarima.

- Zabrinuti smo zbog secesionističke retorike i one koja izaziva podjele te zloćudnog stranog upletanja, uključujući i Rusiju. To je prijetnja stabilnosti i koči reforme. Svi politički čelnici moraju raditi na očuvanju jedinstva, izgradnji nacionalnih institucija i postizanju pomirbe, rekao je.

Glavni tajnik NATO-a nakon radne večere s članovima Predsjedništva BiH u nedjelju navečer sastao se dan poslije s predsjedateljicom Vijeća ministara te zemlje Borjanom Krišto te ministrima vanjskih poslova i obrane Elmedinom Konakovićem i Zukanom Helezom.

Nakon toga novinarima je kazao da NATO čvrsto podupire teritorijalni integritet BiH i zabrinut je zbog secesionističke i retorike podjele kao i vanjskih utjecaja, posebice Rusije.

- To prijeti potkopavanjem stabilnosti i slabljenjem reforme, kazao je Stoltenberg.

Podsjetio je da NATO već godinama djeluje u BiH jer tu zemlju i regiju smatra iznimno važnima, a suradnju želi produbiti kroz politički dijalog i praktičnu suradnju, uključujući tu potporu vojnoj misiji "Althea" koju predvodi Europska unija.

Izrazio je potporu nastojanjima da se poboljšaju obrambeni kapaciteti BiH kao i euroatlantskom putu zemlje dodajući da su konačne odluke i odgovornost za to na političarima u BiH.

- Svaka zemlja ima pravo izabrati svoje sigurnosne aranžmane bez miješanja sa strane, kazao je Stoltenberg svjestan dubokih podjela u BiH oko mogućeg članstva u Alijansi, čemu se odlučno protive u Republici Srpskoj.

Krišto je kazala da je suradnja s NATO-om prilika za jačanje sigurnosti i obrambenih kapaciteta kako bi se efikasno odgovorilo na postojeće prijetnje. Stoltenbergu je zahvalila na paketu pomoći NATO-a vrijednog oko 50 milijuna eura kroz devet različitih projekata.

Krišto je dodala da su u BiH svjesni reformi koje se moraju provesti da bi država postala članicom NATO-a, no istaknula je da je za to potreban politički konsenzus unutar zemlje te kroz dijalog i uzajamno uvažavanje doći do takve odluke.

- Naša obaveza je nastaviti raditi na aktivnostima u smislu unapređenja suradnje BiH i NATO-a, što u ovom slučaju podrazumijeva prije svega rad na izradi reformskog programa za 2023. godinu, jer reformski program je nešto što nas obvezuje i zapravo je prvi zadatak od kada je konstituirano povjerenstvo za suradnju s NATO-om, kazala je.

Suprotstavljena stajališta Predsjedništva BiH

BiH od 2019. godine ima odobren Akcijski plan za članstvo (MAP) koji podrazumijeva donošenje godišnjih planova reformi, no on za 2023. godinu još nije donesen upravo zbog unutarnjih političkih podjela.

Članovi Predsjedništva BiH s kojima je Stoltenberg razgovarao u nedjelju nakon toga samo su potvrdili poznata suprotstavljena stajališta. Dok je članica državnog vrha Željka Cvijanović kazala da je Stoltenbergu prenijela da se Republika Srpska nastavlja protiviti članstvu u NATO-u, bošnjački član Predsjedništva Denis Bećirović izjavio je da je jasno da je pridruživanje Alijansi obveza koja proistječe iz Zakona o obrani BiH pa to uz pridruživanje Europskoj uniji ostaje prioritetna zadaća.

Njih su dvoje na potpuno različite načine ocijenili i sigurnosno stanje u BiH. Dok je Cvijanović kazala da u BiH nema nikakvih sigurnosnih prijetnji, Bećirović je ustvrdio da vlasti RS-a ugrožavaju ustavni poredak BiH i da se to mora zaustaviti.

Stoltenberg posjet BiH završava susretima s predstavnicima međunarodne zajednice u BiH, a nakon toga putuje na Kosovo.

BiH: Stoltenberg dao punu potporu Schmidtu

Glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg dao je u ponedjeljak punu potporu visokom predstavniku međunarodne zajednice za BiH Christianu Schmidtu, a to je učinio dok ga napadaju vlasti Republike Srpske koje, uz potporu Rusije, pokušavaju osporiti zakonitost Schmidtova imenovanja na sadašnju dužnost.

Stoltenberg se u Sarajevu sastao sa Schmidtom, koji je nakon toga izjavio kako je puna suradnja dejtonskih institucija, od kojih je jedna i OHR, i NATO-a ključna da bi se osigurala vladavina prava u BiH.

- Potrebna nam je potpora EU-a i NATO-a u provedbi mandata, kazao je Schmidt, kojemu dužnosnici RS-a osporavaju pravo nametanja zakona i smjena izabranih dužnosnika tvrdeći da nije zakonito izabran za visokog predstavnika jer imenovanje, koje provodi Upravni odbor Vijeća za provedbu mira (PIC), nije bilo predmet rasprave i potvrde na Vijeću sigurnosti UN-a.

Stoltenberg je pak svojim susretom sa Schmidtom jasno pokazao kako takve tvrdnje odbacuje, a suradnju s Uredom visokog predstavnika (OHR) opisao izvrsnom najavivši da će tako i ostati.

Izjavio je da je NATO privržen osiguranju teritorijalnog integriteta i suvereniteta BiH i želi da ona bude mirna i stabilna država, a za to joj je u ovom trenutku nužna potpora međunarodne zajednice pa tako i OHR-a.

- Svaki pokušaj potkopavanja vaše pozicije vodi BiH unatrag, kazao je Stoltenberg pred Schmidtom.

Potvrdio je i da je NATO u cijelosti spreman na suradnju s vojnim snagama EUFOR-a u BiH, čija je zadaća jamčiti sigurnost BiH. Istaknuo je kako je važno to da je Vijeće sigurnosti UN-a ovog mjeseca jednoglasno donijelo odluku o produljenju misije "Althea".

- Ne možemo i nećemo dopustiti sigurnosni vakuum u BiH, poručio je Stoltenberg očevidno aludirajući na stalna nagađanja da bi Rusija svojim vetom u Vijeću sigurnosti u nekom trenutku, zbog svog interesa, mogla blokirati produljenje misije "Althea".

Visoki dužnosnici NATO-a najavili su da bi u tom slučaju Alijansa djelovala i preuzela odgovornost za sigurnost u BiH.

Schmidt: Moramo ponovno izgraditi povjerenje u pravnu državu

- Vidimo da je ključna suradnja dejtonskih institucija, NATO-a i svih onih koji čuvaju sigurnost i, dopustite mi da dodam, dobru perspektivu mladih u ovoj zemlji. Moramo ponovno izgraditi povjerenje u pravnu državu, rekao je Christian Schmidt.

NATO je nakon rata razmjestio oko 60 000 vojnika u BiH. 2004. zamijenili su ih pripadnici EUFOR-a. Njihov se broj nakon ruske invazije na Ukrajinu prošle godine udvostručio na 1100.

Jens Stoltenberg nastavio je četverodnevnu mini turneju zapadnim Balkanom posjetom Prištini gdje je razgovarao s kosovskom predsjednicom. Potvrdio je da NATO provodi reviziju svoje nazočnosti na zapadnom Balkanu zbog porasta napetosti te razmatra treba li povećati broj vojnika.