Studenti traže otvaranje više biračkih mjesta u inozemstvu

U susret prijevremenim parlamentarnim izborima u Srbiji 25. listopada raste pritisak na Republičko izborno povjerenstvo (RIK) i Ministarstvo vanjskih poslova zahtjevima da se srpskim državljanima zbog povećanog interesa omogući više biračkih mjesta za glasanje u inozemstvu uz optužbe da vlast opstruira.

Studentski pokret u srijedu je s prosvjeda "Neće moći ove noći" ispred sjedišta RIK-u uputio službeni zahtjev da se za više od 111.000 građana prijavljenih u inozemstvu omogući glasanje.

Studenti su poručili da je to "rekordno povijesno mobiliziranje dijaspore.

Oporbeni članovi RIK-a ukazali su ranije da su pogođena mjesta poput Vancouvera u Kanadi, gdje se gotovo 1.300 ljudi prijavilo da glasa, ali nije otvoreno biračko mjesto.

Srpski glasači koji žele ostvariti svoje biračko pravo morat će da putovati 3.500 kilometara da bi došli do najbližeg biračkog mjesta u Torontu ili Otawi, rekao je član RIK-David Krstić.

Sofija Mandić, pravnica i članica državnog izbornog povjrenstva, rekla je da su promjene za glasanje u inozemstvu ignorirale zahtjeve oporbe za više glasačkih mjesta u Sjevernoj Americi, Australiji i Europi.

Istraživanja javnog mišljenja pokazuju da će se na prijevremenim parlamentarnim izborima 25. listopada voditi tijesna utrka između vladajuće Srpske napredne stranke, čiju listu nosi donedavni predsjednik Aleksandar Vučić i Studentske liste koja u dijaspori ima veliku potporu.

Unatoč podacima da je za glasanje u dijaspori prijavljeno više od 100.000 ljudi, RIK je na prijedlog MVP-a odobrio otvaranje 93 mjesta u zemljama regije i diljem svijeta. Istodobno, RIK je vezao glasanje u inozemstvu za lokalno vrijeme održavanja u Srbiji - od 7 do 20 sati što je potez za koji oporba i studentski pokret kažu da će dijaspori otežati ili čak onemogućiti glasanje.

Na izborima u prosincu 2023. u inozemstvu je bilo je otvoreno 81 biračko mjesto za oko 39.500 prijavljenih, od kojih je glasalo nešto više od 35.000.

Procjene su, prema broju prijavljenih za glasanje u dijaspori na ovogodišnjim izborima, da bi njihovi glasovi nosili oko 2,3 do 2,5 posto ukupnog biračkog tijela u Srbiji. 

Studentska lista je, uz veliku potporu u javnosti, nastala nakon višemjesečnih protuvladinih prosvjeda, potaknutih pogibijom 16 ljudi 1. studenog 2024. u padu nadstrešnice na tek renoviranom novosadskom željezničkom kolodvoru. 

Na izborima će Studentska lista biti veliki izazov SNS i Vučiću, koji je na vlasti 14 godina, dok je u tom razdoblju Vučić bio predsjednik ili premijer posljednjih 12 godina.

Ostavkom u rujnu Vučić je drugi mandat šefa države, poslije kojeg mu Ustav ne omogućuje kandidiranje za predsjednika, skratio za sedam mjeseci da bi se, kako je rekao, "kao običan građanin" mogao uključiti u kampanju. 

Vučić u slučaju pobjede SNS-a planira postati premijer, što bi mu omogućilo kontinuitet višegodišnje vladavine.