Avdagić: Trump pokazao tko je šerif – Venezuela poruka i Kremlju

Spektakularna američka akcija u Venezueli i uhićenje Nicolása Madura, prema analizi Denisa Avdagića, pokazali su da Washington ponovno demonstrira globalnu moć. Trumpov potez, tvrdi Avdagić, nije poruka samo Latinskoj Americi, nego i Kremlju, Pekingu i svim akterima koji testiraju američku odlučnost.

'Nafta, resursi i stari američki interes'

– Ovo je bila spektakularna operacija. Toliko brzo uklanjanje Madura iznenadilo je i saveznike i protivnike Sjedinjenih Država – rekao je Avdagić, dodajući da je riječ o demonstraciji američke vojne nadmoći.

Prema njegovim riječima, time je dodatno potvrđeno tko danas, kako neki u Washingtonu vole reći, ima ulogu 'šerifa globalnog grada'.

– Sviđalo se to nekome ili ne, Donald Trump trenutno djeluje upravo u toj ulozi. Razlika je u tome što on pokazuje vrlo malo strpljenja i često zaobilazi klasične diplomatske mehanizme, ističe Avdagić.

Govoreći o mogućim motivima intervencije, Avdagić ne isključuje borbu protiv trgovine drogom, ali naglašava da su ključni interesi ipak ekonomske prirode.

– Nafta i rudna bogatstva sigurno su jedan od glavnih razloga. Prije dolaska Huga Cháveza velik dio resursa bio je u rukama američkih kompanija. Nacionalizacija je smanjila proizvodnju i stvorila režimski sustav koji je od toga dobro živio, rekao je.

Danas Venezuela proizvodi tek oko trećine nafte u odnosu na razdoblje prije Chávezova dolaska na vlast, što je snažno pogodilo državne prihode, ali ne i privilegirani krug blizak vlasti.

Upravljanje Venezuelom i opasnost od iračkog scenarija

Najave američkog predsjednika da bi SAD privremeno upravljao Venezuelom dok traje politička tranzicija Avdagić smatra iznimno problematičnima.

– Iskreno, teško je zamisliti kako bi to u praksi funkcioniralo. To otvara prostor usporedbama s Irakom, upozorava.

Posebno ističe činjenicu da u Venezueli postoji nekoliko milijuna naoružanih pripadnika različitih milicija i struktura koje imaju izravnu korist od postojećeg sustava.

– Ti ljudi to neće tek tako prihvatiti. Jedini način za relativno mirnu tranziciju jest politički dogovor svih ključnih aktera, dodaje.

Avdagić podsjeća da dio zapadnih država priznaje oporbenog predsjednika Venezuele, no da ga Trump u svojim istupima gotovo uopće ne spominje.

– To je dodatni problem. Trump često izlazi s bombastičnim najavama koje kasnije potpuno nestanu iz fokusa, poput ideje “Gaza Rivijere”. Zato treba biti oprezan i vidjeti što će se doista provesti, kaže.

Kršenje međunarodnog prava i opasni presedani

Reakcije na američku intervenciju bile su podijeljene. Saveznici Venezuele, poput Rusije i Kine, osudili su napad, što Avdagić opisuje kao još jednu potvrdu proturječja suvremene geopolitike.

– Rusija, koja vodi brutalnu agresiju na Ukrajinu, sada osuđuje kršenje međunarodnog prava. To je svijet u kojem živimo, ocjenjuje. Podsjetio je i na simboliku datuma, jer se točno prije 26 godina panamski diktator Manuel Noriega predao američkim snagama.

Avdagić otvoreno priznaje da je riječ o spornoj operaciji s aspekta međunarodnog prava i kaže: "Ovo jest kršenje međunarodnog prava i to treba jasno reći. Problem nastaje kada se isti kriteriji ne primjenjuju dosljedno". 

Posebno je kritičan prema argumentu borbe protiv narkokartela.

– Da, narkokarteli postoje i u Venezueli, ali ona nije najveći izvor droge i nije glavno tržište za SAD, nego za Europu. Štoviše, kaotične situacije često pogoduju takvim skupinama, a ne obrnuto, zaključuje Avdagić.

Poruka Kremlju i preslagivanje moći

Avdagić upozorava da se u javnosti sve češće povlače paralele između poteza Donalda Trumpa u Venezueli i postupaka Vladimira Putina u Ukrajini, pri čemu ključnu ulogu ima – nafta.

– Venezuela ima oko 20 posto svjetskih rezervi nafte. Kada to stavite u kontekst, mnoge stvari postaju jasnije, rekao je, osvrnuvši se i na komentare na društvenim mrežama koji dovode u pitanje selektivno “uvođenje demokracije” u državama bogatim energentima.

Razlika između Trumpa i Putina, dodaje, ovisit će o tome što slijedi.

– Ako američke snage doista stupe na tlo Venezuele, preuzmu upravljanje i ondje ostanu, tada se ta razlika opasno smanjuje. Ako pak organiziraju izbore i povuku se, onda se ona drastično povećava, ocjenjuje. Upozorava i da je ključna razlika u tome što Rusija u Ukrajini svakodnevno čini ratne zločine, dok takvog obrasca zasad nema u Venezueli.

Američka akcija, smatra Avdagić, ozbiljno zabrinjava Moskvu jer se radi o još jednom brzom padu režima koji je bio ruski saveznik. Vidjeli smo Siriju, vidjeli smo Nagorno-Karabah, a sada i Venezuelu. To su jasni signali, rekao je.

Dodaje da je time ponovno potvrđeno tko ima presudnu ulogu u globalnim odnosima. U tom kontekstu povlači i paralelu s Ukrajinom, ističući da bi snažniji i odlučniji američki pritisak mogao bitno promijeniti tijek rata.

Ukrajina, izgovori i podijeljena EU

Govoreći o Ukrajini, Avdagić upozorava da se sve više traže izgovori za daljnju eskalaciju, uključujući tvrdnje o pokušajima napada na ruskog predsjednika. To često izgleda kao traženje povoda. U tom smislu, činjenica da je Maduro “pao” u pola dana za Putina je ozbiljna politička i simbolička pljuska, rekao je.

Podsjeća da su ruske specijalne snage na početku rata bile nadomak Kijeva s ciljem brzog sloma Ukrajine, što se nije dogodilo.

Na pitanje gdje je Europska unija u novoj raspodjeli moći, Avdagić je bio izravan: "Europska unija nema zajedničku, stvarnu vojnu politiku. Svaka država vodi svoju". 

Zbog toga su i reakcije na američku intervenciju u Venezueli izrazito podijeljene – od osude napada na suverenu državu do otvorene potpore. Taj raspon stavova samo potvrđuje da zajedničkog europskog odgovora neće biti, smatra Avdagić.

Više pogledajte u videoprilogu: