Summit NATO-a u ozračju napetosti u transatlantskim odnosima
10.07.2018.
10:12
Autor: HRT
Na summitu šefova država ili vlada zemalja članica NATO-a očekuju se novi pritisci američkog predsjednika Donalda Trumpa na saveznike da povećaju obrambene proračune.
Šefovi država ili vlada zemalja članica NATO-a okupit će se sutra na dvodnevnom sastanku na vrhu u Bruxellesu, na kojem se očekuju novi pritisci američkog predsjednika Donalda Trumpa na saveznike da povećaju obrambene proračune.
Na dnevnom redu summita, na kojem će Hrvatsku predstavljati predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović, osim uravnoteženije raspodjele troškova, bit će jačanje sposobnosti za odvraćanje i obranu, projiciranje stabilnosti, borba protiv terorizma, jača suradnja s Europskom unijom.
Sjedinjene Države troše na NATO više nego ijedna druga država. To nije pošteno niti prihvatljivo. Iako te zemlje povećavaju svoje doprinose otkad sam ja na dužnosti, one moraju učiniti mnogo više, poručio je američki predsjednik Donald Trump preko Twittera uoči polaska u Europu.
Trump sutra kreće na put i u sedam dana posjetit će četiri grada. Nakon summita u Bruxellesu otputovat će u London, zatim u Glasgow, a u ponedjeljak 16. srpnja odlazi u Helsinki gdje se sastaje s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom.
Članice NATO-a zacrtale su na summitu u Walesu 2014. da će u sljedećih deset godina podignuti izdvajanje za obranu na dva posto BDP-a. Taj cilj, prema najnovijim podacima, trenutačno ispunjava osam država članica: Sjedinjene Države, Velika Britanija, Grčka, Estonija. Latvija, Litva, Poljska i Rumunjska.
Očekuje se da će do 2024. taj cilj ispunjavati ukupno 17 država. Uz osam spomenutih, to su još: Hrvatska, Albanija, Bugarska, Crna Gora, Češka, Francuska, Mađarska, Slovačka i Turska. Međutim, još neke zemlje, među njima i velike članice poput Njemačke, Italije i Španjolske, neće ni do tada ispuniti zacrtani cilj. Od ukupnih troškova za obranu svih država članica NATO-a, na Sjedinjene Države otpada 70 posto.
Predsjednik Trump uveo je carine na čelik i aluminij iz Europske unije, Kanade i Kine i stalno prigovara Europi zbog trgovinskog suficita koji ima u razmjeni sa Sjedinjenim Državama. Također najavljuje mogućnost uvođenja carina i na europske automobile.
Trump je u prvoj polovini prošlog mjeseca prijevremeno napustio sastanak čelnika skupine G7 i odbio podržati već usuglašenu zajedničku izjavu. Stoga se Europljani pribojavaju Trumpove nepredvidljivosti, a osobito mogućnosti da bi on mogao napraviti neke ustupke ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu prije njihova sastanka u Helsinkiju.
Stoga su europska očekivanja, prema mišljenju više analitičara, svedena na to da summit prođe bez većih ogrebotina i iznenađenja.
Na dnevnom redu summita, na kojem će Hrvatsku predstavljati predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović, osim uravnoteženije raspodjele troškova, bit će jačanje sposobnosti za odvraćanje i obranu, projiciranje stabilnosti, borba protiv terorizma, jača suradnja s Europskom unijom.
Sjedinjene Države troše na NATO više nego ijedna druga država. To nije pošteno niti prihvatljivo. Iako te zemlje povećavaju svoje doprinose otkad sam ja na dužnosti, one moraju učiniti mnogo više, poručio je američki predsjednik Donald Trump preko Twittera uoči polaska u Europu.
Trump sutra kreće na put i u sedam dana posjetit će četiri grada. Nakon summita u Bruxellesu otputovat će u London, zatim u Glasgow, a u ponedjeljak 16. srpnja odlazi u Helsinki gdje se sastaje s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom.
Članice NATO-a zacrtale su na summitu u Walesu 2014. da će u sljedećih deset godina podignuti izdvajanje za obranu na dva posto BDP-a. Taj cilj, prema najnovijim podacima, trenutačno ispunjava osam država članica: Sjedinjene Države, Velika Britanija, Grčka, Estonija. Latvija, Litva, Poljska i Rumunjska.
Očekuje se da će do 2024. taj cilj ispunjavati ukupno 17 država. Uz osam spomenutih, to su još: Hrvatska, Albanija, Bugarska, Crna Gora, Češka, Francuska, Mađarska, Slovačka i Turska. Međutim, još neke zemlje, među njima i velike članice poput Njemačke, Italije i Španjolske, neće ni do tada ispuniti zacrtani cilj. Od ukupnih troškova za obranu svih država članica NATO-a, na Sjedinjene Države otpada 70 posto.
Predsjednik Trump uveo je carine na čelik i aluminij iz Europske unije, Kanade i Kine i stalno prigovara Europi zbog trgovinskog suficita koji ima u razmjeni sa Sjedinjenim Državama. Također najavljuje mogućnost uvođenja carina i na europske automobile.
Trump je u prvoj polovini prošlog mjeseca prijevremeno napustio sastanak čelnika skupine G7 i odbio podržati već usuglašenu zajedničku izjavu. Stoga se Europljani pribojavaju Trumpove nepredvidljivosti, a osobito mogućnosti da bi on mogao napraviti neke ustupke ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu prije njihova sastanka u Helsinkiju.
Stoga su europska očekivanja, prema mišljenju više analitičara, svedena na to da summit prođe bez većih ogrebotina i iznenađenja.
Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram, TikTok i YouTube!
Autorska prava - HRT © Hrvatska radiotelevizija.
Sva prava pridržana.
hrt.hr nije odgovoran za sadržaje eksternih izvora