Švedski istražitelj: Teško će biti otkriti tko je iza diverzije na Sjeverni tok

Švedsko tužiteljstvo, koje istražuje eksplozije na plinovodima Sjeverni tok 1 i 2 koje su se dogodile u rujnu 2022., priopćilo je da će vjerojatno biti teško otkriti tko je izveo sabotažu na plinovodima u Baltičkom moru koji povezuju Rusiju i Njemačku.

Složena istraga o eksplozijama na Sjevernom toku

Krajem veljače ove godine, Švedska i Danska, u čijim je ekskluzivnim ekonomskim zonama 26. rujna lani došlo do eksplozija na plinovodu, zaključile su da su plinovodi kojima se prenosi prirodni plin iz Rusije u Njemačku namjerno dignuti u zrak, ali tada nije rečeno tko bi mogao biti odgovoran.

Eksplozija u švedskoj zoni dogodila se na dubini od 80 metara i tužitelj tvrdi da je to vrlo teško i složeno za istražiti.

- Nadamo se da ćemo moći reći tko je počinio taj napad, ali treba znati da će to, s obzirom na okolnosti, vjerojatno biti teško utvrditi, rekao je tužitelj Mats Ljungqvist.

Dodao je da istražitelji predano rade. 

- Sve ćemo istražiti i ništa nećemo prepustiti slučaju, rekao je.

Nekoliko teorija o tome tko je plinovode digao u zrak 

Njemačka je objavila da su njezini istražitelji u siječnju obavili pretragu jahte koja je možda korištena za prijevoz eksploziva kojim su plinovodi dignuti u zrak.

Tu su sabotažu navodno izvela dva specijalizirana ronioca koji su se za svoju misiju poslužili unajmljenom jahtom. Matična luka jahte je grad na baltičkoj obali Njemačke, a plovilo je u vlasništvu tvrtke registrirane u Poljskoj, iza koje stoje dva ukrajinska građana.

Njemački Zeit tvrdi kako je sabotažu provela proukrajinska skupina.

Isto su ranije ustvrdili i američki dužnosnici, rekavši da obavještajni podaci koje su pregledali sugeriraju kako je moguće da je napad izvela proukrajinska grupa.

The New York Times je početkom ožujka objavio kako nema naznaka da su ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski i njegovi suradnici naručili napad na Sjeverni tok.

 Međutim, dužnosnici su rekli kako je moguće da je napad izvela grupa koja je povezana s ukrajinskom vladom ili ukrajinskim sigurnosnim službama. Navodi se i da je moguće da napad nikad nije službeno odobren.

Švedski istražitelj: Spekulacije ne utječu na istragu

Švedski istražitelj Ljungqvist podsjeća da postoje razne informacije i izvješća o sabotaži te da je taj incident postao otvorena arena u borbi za razne utjecaje.

Tvrdi da te spekulacije neće imati nikakav utjecaj na istragu u tijeku.

Većina analitičara se slaže da je napad izvela neka zemlja s moćnom ratnom mornaricom.

U eksploziji krajem rujna uništeno je oko 250 metara jednog kraka plinovoda Sjeverni tok 1.

Prema preliminarnim rezultatima istrage, na morskom dnu postoje dva kratera, a svaki je dubok 3-5 metara, objavio je Nord Stream AG.

Krateri su oko 248 metara udaljeni  jedan od drugog.

Putin smatra da eksplozije nije moglo biti bez podrške države

Ruski predsjednik Vladimir Putin smatra da su tvrdnje o ukrajinskoj skupini, kako je rekao, potpuna besmislica te da su, s obzirom na snagu  eksplozije i dubinu na kojoj je do nje došlo, to mogli izvesti samo stručnjaci uz punu podršku moći države.

- Uvijek je potrebno tražiti one koji su zainteresirani. Teoretski, naravno, Sjedinjene Države su zainteresirane za zaustavljanje isporuke ruske energije na europsko tržište i opskrbljivati njihov LNG, čak i ako je 25 do 30 posto skuplji, odgovorio je Putin na pitanje novinara Newsweeka misli li da je to bilo djelo neke zapadne države.

Početkom veljače je ugledni američki novinar Seymour Hersh, nagrađen Pulitzerom, objavio tvrdnje jednog neimenovanog izvora da su eksploziv postavili američki vojni ronioci u suradnji s Norvežanima. Prema tom izvoru, bombe su postavljene pod okriljem vojne vježbe NATO-a u tim vodama prošlog ljeta, a potom daljinski aktivirane.