Trgovinski rat i globalna previranja: Koliki je rizik za Hrvatsku?

U emisiji Otvoreno Hrvatske radiotelevizije analiziran je eskalirajući trgovinski sukob između Sjedinjenih Američkih Država i Kine te mogući učinci na Europsku uniju i hrvatsko gospodarstvo. Povod emisiji bilo je uvođenje dodatnih 50% carina koje je američka administracija nametnula kineskoj robi, čime ukupna carinska stopa raste na nevjerojatnih 104%.

Gosti emisije bili su ekonomski analitičari Damir Novotny i Andrej Grubišić, predsjednik SDP-ova Savjeta za gospodarstvo i turizam Josip Tica, a iz Bruxellesa se javio zastupnik u Europskom parlamentu Davor Ivo Stier.

"EU između pregovora i protumjera"

Davor Ivo Stier istaknuo je da carine u slučaju Kine imaju jaku geopolitičku dimenziju, a ne samo gospodarsku logiku.

- Amerika uvodi 104 ukupnih carina Kini što govori da te carine imaju geopolitičku dimenziju. Europa želi pregovore, ali spremna je i zaštititi svoje interese, ali pripremljene su i protumjere glede aluminija i čelika, te luksuznih proizvoda i poljoprivrednih proizvoda, kazao je Stier.

Ističe kako je Ursula von der Leyen izašla s prijedlogom da se eliminiraju carine za industrijske proizvode koje je Donald Trump odbio, ali je Elon Musk za takvu ideju.

- Već unutar administracije Donalda Trumpa vidimo različite tonove, a s druge strane Europa pokazuje da je spremna zaštititi svoje interese, ističe.

Što se tiče Kine, treba se osigurati da se osigura koordinacija kako bi se Europa zaštitila od kineske robe koja se neće moći plasirati na tržište Amerike da se ne plasira po dampinškim cijenama.

"Hrvatska neće biti pošteđena"

Josip Tica kaže da kada dođe do trgovinskog rata strasti upravljaju odlikama. Smatra kao je važno maksimalizirati ciljeve koje hrvatsko gospodarstvo ima pred sobom.

- Mi smo priključeni na vlak naših izvoznih partnera s kojima dominantno trgujemo, a Njemačka i Austrija imaju suficit sa SAD-om u razmjeni dobara S njima dominantno trgujemo i u tom kontekstu smo direktno izloženi trgovinskim odnosima između EU i SAD-a. 

Posebno je osjetljiv turistički sektor – ako ljudi u matičnim zemljama odluče štedjeti, mogli bi otkazivati godišnje odmore, što bi pogodilo turističku sezonu.

- Prvi znak krize je rezanje na luksuzu – a u mnogim slučajevima to je upravo godišnji odmor, rekao je Tica.

"Europa zasad umjerena i odmjerena"

Ekonomski analitičar Damir Novotny kazao je da Europska unija ima zajedničku vanjsku i trgovinsku politiku. Tu neće pregovarati zemlje, ili ne bi trebale pregovarati zemlje pojedinačno, nego će se ipak odgovor na američke carine odlučivati na razini Europske unije.

- Za sada Europa je, i što je po mom mišljenju jako dobro i jako važno, umjerena i odmjerena oko reakcije. Mi u Europi kupujemo ogromne vrijednosti digitalnih usluga, koje kad zbrojimo robe i usluge, onda smo mi, Europljani i Amerikanci, uravnoteženi. Nema onda nikakvih suficita i deficita s jedne i druge strane, rekao je.

Novotny je rekao da bi pad cijena nafte mogao dovesti do jeftinijeg goriva, a moguće i hrane i druge robe zbog smanjene potražnje kineske robe u SAD-u. Međutim, dugoročno niska inflacija u Europi bila je rezultat globalizacije i dolaska jeftine robe iz Azije.

"Globalizacija u krizi, srednja klasa na udaru"

Ekonomski analitičar Andrej Grubišić smatra da je uvođenje carina ništa drugo nego uvođenje sankcija vlastitom narodu i da od toga korist imaju samo nekonkurentni domaći proizvođači.

- Carine će proizvesti više štete nego koristi i to će s vremenom postati svima jasno, rekao je.

Naglasio je da široke potrošačke mase od carina nemaju koristi i da je ovo primjer "kroni kapitalizma" gdje se politička moć koristi za povlaštenje određenih skupina.

Smatra da se treba spustiti na razinu pojedinog biznisa, a ne nacije, jer individualni napori nisu usmjereni na nacionalni BDP.

Također je spomenuo da ukidanje globalizacije i uvođenje carina smanjuje ukupan "kolač", ali može dovesti do preraspodjele unutar njega. Istaknuo je da je globalizacija ubrzala svjetski rast i izvukla milijune iz siromaštva, ali je dovela i do raspada srednje klase u razvijenim zemljama.

Produktivnost i budućnost

Raspravljalo se o važnosti produktivnosti za konkurentnost, a primijećeno je da američka ekonomija gubi na produktivnosti, osim u digitalnim tehnologijama. Grubišić smatra da neće doći do vrtloga inflacije te da će razum prevladati u vezi s carinama jer su štete neizbježne.

U nesigurnim vremenima ljudi tradicionalno ulažu u zlato, čija cijena raste. Hrvatska je, podsjetio je Tica, prodala svoje zlatne rezerve 2001. godine, a kasnije kupovala manje količine po višim cijenama. No on osobno ne smatra zlato mudrom investicijom jer ne donosi prihod, već samo špekulativnu vrijednost.

"Oprez i racionalnost ključni su za opstanak"

Zaključno, svi sugovornici su se složili u jednom – u ovakvim razdobljima kriza i promjena, važno je zadržati hladnu glavu i donositi odluke vođene razumom, a ne emocijama.

Svijet je na prekretnici ili će se vratiti načelima slobodne trgovine i suradnje ili ulazi u novu eru ekonomskog suverenizma, fragmentacije i nestabilnosti. Za male ekonomije poput hrvatske, prostor za manevar je ograničen – zato je nužno pažljivo balansirati između globalnih pritisaka i nacionalnih interesa.

Snimka emisije Otvoreno: