Iako je iranski duhovni vođa jučer zaprijetio Izraelu novim, razornijim napadima, izaelska vojska planira nove operacije. Jedna od njih je i gađanje naftnih postrojenja u Iranu, čije bi uništavanje bacilo na koljena iransko gospodarstvo ionako opterećeno sankcijama. No Izraelci u tome nemaju punu potporu svojih partnera.
- Teško je reći gdje se vodi taj rat i gdje se donose odluke - u Tel Avivu ili u Washingtonu. Da li je to jedan proxy rat Amerike protiv Libanona, odnosno Gaze - ili je to stvaran rat Izraela protiv svog okruženja. Ameriku i Izrael veže jedna politička ideologija. Inače se koristi riječ politička teologija, ali ona malo zvuči pejorativno, kazao je prof. Tomislav Sunić, vanjskopolitički analitičar.
Ne možemo kritički analizirati opravdani strah Izraelaca i njihovu intervenciju u Libanonu i konačno moguće i protiv Irana - ako ne uzmemo u obzir uzročno-posljedični neksus koji se učio 1948. kad je Truman, kad je Amerika stvorila Izrael. Može rat sutra prerasti u nuklearni rat i može jako dugo trajati, dodao je.
Profesora Sunića osobno brine u što će se događati kad rat završi.
- Da se sad nekim čudom stvori mir. Kakve će biti posljedice? To će se odraziti i na Europu, kao što se je odrazilo kad je Amerika intervenirala u Iraku. Dobili smo masu izbjeglica, odnosno migranata. Na Balkanu, ima 10 milijuna muslimana. U Francuskoj ih je oko 7 milijuna i dosta su naelektrizirani. U cijeloj ih je Europi - 40 milijuna. Uvijek postoji mogućnost da se nađe par njih koji će poduzeti terorističke akcije, kazao je.