Politička kriza u Crnoj Gorine uspješan i drugi sastanak čelnika stranaka

18.11.2022.

Zadnja izmjena 14:07

Autor: I.Z./HRT/Hina

Tisuće prosvjedovale protiv vlade u Crnoj Gori

Tisuće prosvjedovale protiv vlade u Crnoj Gori

Foto: Stevo Vasiljevic / REUTERS

Čelnici crnogorskih parlamentarnih stranaka ni na drugom susretu nisu uspjeli postići dogovor koji bi vodio rješavanju političke krize u toj zemlji, priopćila je danas predsjednica crnogorske skupštine Danijela Đurović.

Đurović je, nakon sastanka koji je sama inicirala, istaknula da čelnici stranaka nisu prlbližili stavove ni u jednom od tri pitanja koja dijele vlast i oporbu, a to su izbor sudaca Ustavnog suda, povlačanje zakona o predsjedniku, te raspisivanje izvanrednih parlamentarnih izbora.

- Nažalost nismo postigli dogovor ni o jednom pitanju. Apeliram na sve da smognu snage i odgovornosti kako bismo došli do nekog rješenja o pitanju Ustavnog suda i ostalih pitanja važnih za građane, kazala je Đurović nakon sastanka, istaknuvši da je spremna organizirati i sljedeći sastanak.

- Ali ako će se to svesti na nabrajanje problema, a da svi ostanu ukopani u svojim rovovima, ne vidim onda svrhu tih sastanaka, rekla je dodajući da 'najtvrđe' stavove ima oporba a da je vlast nudila neka kompromisna rješenja.

Ovo je drugi neuspješan sastanak vlasti i oporbe, nakon što je prvi prošlog tjedna propao zbog nedolaska predsjednika Crne Gore i oporbene Demokratske partije socijalista Mila Đukanovića, koji je tada poslao potpredsjednika stranke Ivana Vukovića, što nije bilo prihvatljivo prosrpskom Demokratskom frontu čiji su čelnici napustili taj sastanak.

Jučer navečer nekoliko tisuća građana, koje je podržala oporba predvođena Đukanovićevim DPS-om, ponovilo je zahtjeve s prethodno prosvjeda - raspisivanje prijevremenih parlamentarnih izbora, povlačenje zakona o predsjedniku, te izbor sudaca Ustavnog suda.

Crnu Goru trenutno vodi tehnička vlada Dritana Abazovića, koja je podršku Đukanovićevog DPS-a izgubila nakon što je odučila potpisati temeljni ugovor sa Srpskom pravoslavnom crkvom u kolovozu, a kojim je, kako su ih optuživali, crnogorsko kulturno-povijesno nasljeđe prepisano SPC-u.

Abazović je nakon pada njegove vlade uspio dogovoriti novu parlamentarnu većinu s prosrpskom Demokratskom frontom te Demokratima bivšeg predsjednika parlamenta Alekse Bečića. Za novog premijera Đukanoviću su predložili nekadašnjeg diplomata iz vremena Slobodana Miloševića Miodraga Lekića.

Đukanović je odbio taj prijedlog ustvrdivši da "nije dobio uvjeravanja da Lekić ima podršku većine u parlamentu. To je bio razlog da prošlog tjedna nova većina pokrene i usvoji izmjene zakona o predsjedniku Crne Gore, kojim bi primorali Đukanovića da Lekiću povjeri mandat.

Usvajanje tog zakona u parlamentu, od strane Abazovićeve koalicije Crno na bijelo te zastupnika DF-a i Demokrata, osudila je crnogorska i međunarodna javnost ocijenivši ga neustavnim.

Đukanović je odbio potpoisati izmjene zakona i vratio ga je parlamentu na ponovno odučivanje. No ako bude ponovo usvojen on će ga, prema crnogorskom ustavu, morati potpisati.

Ustavnost tog zakona Ustavni sud ne može ocijeniti jer je u njemu trenutno svega troje od sedmoro sudaca. Ostalih četvoro otišli su po sili zakona u mirovinu, a zastupnici u parlamentu nisu se uspjeli dogovoriti i osigurati dvotrećinsku većinu za izbor novih. 

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!