Zatočenoj iranskoj aktivistici Narges Mohammadi Nobela za mir; "Ovo me čini odlučnijom"

Narges Mohammadi, zatočena iranska aktivistica i zagovornica prava žena, osvojila je u petak Nobelovu nagradu za mir.

Jedna od vodećih iranskih aktivistica za ljudska prava, Mohammadi je vodila kampanje za prava žena i ukidanje smrtne kazne. Pozdravljajući Mohammadi kao "borca za slobodu", čelnica norveškog Nobelovog odbora započela je govor riječima - na farsiju - "Žena, život, sloboda", što je jedan od slogana mirnih prosvjeda protiv iranske vlade.

- Norveški Nobelov odbor odlučio je dodijeliti Nobelovu nagradu za mir 2023. Narges Mohammadi za njezinu borbu protiv ugnjetavanja žena u Iranu i promicanje ljudskih prava i slobode za sve, rekla je Berit Reiss-Andersen.

Služi zatvorsku kaznu od 12 godina

Mohammadi trenutačno služi višestruke kazne u teheranskom zatvoru Evin od ukupno 12-ak godina, prema organizaciji za ljudska prava Front Line Defenders. Uz ostalo optužena je i za širenje antipropagande. Mohammadi je zamjenica čelnice nevladine organizacije Defenders of Human Rights Center koju je osnovala Shirin Ebadi, dobitnica Nobelove nagrade za mir 2003. 

- Ova je nagrada prije svega priznanje vrlo važnom radu cijelog pokreta u Iranu, sa svojom neprikosnovenom čelnicom Narges Mohammadi. Ako iranske vlasti donesu pravu odluku, oslobodit će je kako bi mogla biti prisutna da primi tu čast (u prosincu), čemu se nadamo, rekla je Reiss-Andersen.

Mohammadi je 19. žena koja je osvojila nagradu koja se dodjeljuje već 122 godine i prva otkako ju je Maria Ressa s Filipina dobila 2021., zajedno s Rusom Dmitrijem Muratovom. Nobelova nagrada za mir, vrijedna 11 milijuna švedskih kruna ili oko 950 tisuća eura, bit će uručena u Oslu 10. prosinca, na godišnjicu smrti švedskog industrijalca Alfreda Nobela, koji je oporukom iz 1895. utemeljio Nobelovu nagradu.

Nominirani 351 pojedinac i organizacija

Popis nominiranih je tajan, ali poznato je da su na njemu 351 pojedinac i organizacija. Neki promatrači isticali su Iranke koje prosvjeduju od smrti Mahse Amini, uhićene i pretučene jer je kršila iranska stroga pravila oblačenja. U tom slučaju kao potencijalne dobitnice navodili su aktivistice Masih Alinedžad i Narges Mohamadiili te Alijansu za demokraciju i slobodu u Iranu. 

Druge mogućnosti bile su organizacije koje dokumentiraju ratne zločine u Ukrajini ili Međunarodni kazneni sud, koji bi jednog dana mogao biti pozvan da sudi zločincima.

Spominjali su se i klimatski aktivisti nakon najtoplijeg ljeta i godine ekstremnih vremenskih prilika koje prijete čovječanstvu. Čelnik Međunarodnog instituta za mirovna istraživanja Dan Smith izdvojio je pokret Petak za budućnost koji je pokrenula švedska aktivistica Greta Thunberg, kao i brazilskog plemenskog poglavicu Raonija Metuktirea koji se bori protiv krčenja šuma i za prava domorodačkog stanovništva.

Prošle godine nagradu su podijelili ruska skupina za ljudska prava Memorial, ukrajinski Centar za građanske slobode i zatvoreni bjeloruski aktivist za ljudska prava Ales Bialiatski.

 Narges Mohammadi rekla je u izjavi za New York Times da je globalna potpora i priznanje njezinom zagovaranju ljudskih prava čini "odlučnijom, odgovornijom, strastvenijom i punijom nade", navodi se u objavi na platformi X.

- Nadam se da ovo priznanje čini iranske prosvjednike jačima i organiziranijima. Pobjeda je blizu, kazala je Mohammadi, vodeća aktivistica za prava žena.