Trećina pacijenata prijavila dugotrajne simptome 6 do 12 mjeseci nakon COVID-a

09:13 / 07.03.2022.

Autor: V.K./Hina/HRT

Posljedice nakon preboljenja

Posljedice nakon preboljenja

Foto: Ilustracija / Shutterstock

Gotovo trećina osoba koje su preboljele COVID prijavila je barem jedan perzistirajući simptom 6 do 12 mjeseci nakon zaraze koronavirusom, pokazalo je dansko istraživanje provedeno na 152.000 osoba. 

Studijom je obuhvaćena jedna od dosad najvećih grupa koju su činili oboljeli od COVID-a, a važno je naglasiti da ispitanici nisu bili hospitalizirani zbog posljedica te bolesti.

Njihovo stanje praćeno je dulje u odnosu na ostale, ranije provedene veće studije, objavili su znanstvenici s danskoga State Serum Instituta (SSI), vodećega znanstvenog tijela u području zaraznih bolesti.

Studija bazirana na upitniku pokazala je da su njezini sudionici najčešće prijavljivali dugotrajne simptome poput promjene osjeta mirisa i okusa, ali i stalni umor.

Istraživanje je provedeno između rujna 2020. i travnja 2021., znatno prije pojave varijante omikron. Anketom su uspoređeni odgovori 61.000 osoba koje su bile pozitivne na koronavirus šest, devet ili 12 mjeseci ranije, s odgovorima osoba iz grupe od 91.878 ispitanika, negativnih na testiranju.

Sveukupno je 29,6 posto ispitanika koji su na testiranju bili pozitivni na COVID prijavilo barem jedan trajni fizički simptom 6 do 12 mjeseci nakon infekcije, u usporedbi s 13 posto osoba u kontrolnoj skupini.

Više od polovice pozitivnih na COVID osjeća dugotrajne simptome

Nešto više od polovice (53,1 posto) osoba s pozitivnim rezultatima testiranja na covid kazalo je da su unutar šest do 12 mjeseci nakon početka infekcije osjećali mentalnu i/ili fizičku iscrpljenost, da imaju probleme sa spavanjem ili su navodili razne kognitivne probleme. U kontrolnoj skupini takve je probleme prijavilo 11,5 posto ispitanih.

Studija koja još nije prošla recenziju, pokazala je da su među osobama koje su preboljele covid češći i novodijagnosticirani slučajevi anksioznosti i depresije.

Autor studije Anders Peter Hviid, profesor epidemiologije na SSI-ju, kazao je da su rezultati studije još jedan pokazatelj da bi kreatori politika morali uzeti u obzir spomenute dugotrajne posljedice COVID-a o kojima se sve više govori.

- To bi trebalo uzeti u obzir kada važete rizike i koristi od medicinskih intervencija i cijepljenja, rekao je, dodavši da je potrebno provesti i dodatna istraživanja.

Dosadašnje procjene o prevalenciji dugotrajnog COVID-a variraju.

Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) novonastali sindrom naziva post-COVID stanjem koje karakteriziraju neki trajni simptomi, poput umora ili nedostatka daha, a javljaju se tri mjeseca nakon početka infekcije i traju najmanje dva mjeseca.

WHO procjenjuje da ovakvi simptomi zahvaćaju između 10 i 20 posto oboljelih.

David Strain, predavač na Medicinskom fakultetu sveučilišta Exeter u Velikoj Britaniji, koji nije sudjelovao u studiji, rezultate izvješća ocijenio je "prilično zabrinjavajućima".

Bude li omikron uzrokovao dugi COVID u jednakom postotku kao i ranije varijante koronavirusa, u idućih bismo 12 mjeseci mogli imati veliku krizu pacijenata narušenog zdravlja, osobito s obzirom na broj ljudi koji su bili izloženi ovome podtipu koronavirusa, rekao je.

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!