Izraelski napad na Gazu, kao odgovor na krvavi Hamasov pohod na Izrael, mogao bi prouzročiti raseljavanje više od dva milijuna Palestinaca, među kojima su mnogi jednom već napustili svoj dom i novi pronašli upravo u gusto naseljenom pojasu Gaze.
Samo još jedna izbjeglička kalvarija
- Nećemo otići na Sinaj ili u bilo koju drugu arapsku zemlju kao što su oni raselili nas 1967. Raselili su našu braću iz Libanona u Tunis i ubijali ih u Tunisu. A mi ćemo ostati ovdje na našoj zemlji, zemlji Ribata, rekao je stanovnik Gaze
Shehada Abu Draz.
Bila bi to samo još jedna u nizu palestinskih izbjegličkih kalvarija koje su počele 1948., kada je u izraelsko-arapskom ratu Izrael okupirao dijelove palestinskog teritorija i raselio 750 tisuća Palestinaca.
U Ramalli, na okupiranoj Zapadnoj obali, obilježena je 75. godišnjica Nakbe, odnosno katastrofe, kako Palestinci nazivaju masovno raseljavanje.
- Ovaj datum je za nas nezaboravan, dan kada je palestinski narod u područjima koja su okupirana 1948. raseljen. Uvijek nastojimo usaditi u svijest našoj djeci da se taj datum ne može zaboraviti. Nadamo se, ako Bog da, da će datum nezavisnost Palestine također biti nezaboravan, poručio je stanovnik Ramalle
Amjad Amr.
Slijedili su i drugi ratovi. Jomkipurski '73., a prije njega Šestodnevni '67. te okupacija Zapadne obale i pojasa Gaze, što je prouzročilo novi val od oko tristo tisuća palestinskih izbjeglica. Ujedinjeni narodi registrirali su pet milijuna i devetsto tisuća palestinskih izbjeglica, što uključuje i njihove potomke, a procjenjuje se da ih je do milijun i pol neregistrirano.
- Palestinci zaslužuju živjeti u pravdi i dostojanstvu. Zaslužuju ostvariti pravo na samoodređenje i nezavisnost. Stajalište UN-a je jasno: okupacija mora završiti, naglasila je zamjenica glavnog tajnika UN-a za politička pitanja
Rosemary DiCarlo.
Milijun i pol palestinskih izbjeglica živi u 58 izbjegličkih kampova. Oko dva milijuna Palestinaca dobilo je državljanstvo u susjednom Jordanu gdje su postali punopravni građani. Po pola milijuna živi bez državljanstva u Libanonu i Siriji, uglavnom u vrlo teškim uvjetima. Oko dva milijuna je na Zapadnoj obali i u pojasu Gaze.
- Želimo da nezavisna država Palestina supostoji s Izraelom, u miru i sigurnosti, i Jeruzalemom kao glavnim gradom obiju država, dodala je Rosemary DiCarlo.
Izbjeglički kamp Zaa'tari u Jordanu osnovan je prije jedanaest godina, kada je počeo krvavi rat u Siriji. U njemu je smješteno osamdeset tisuća Sirijaca, pravi je to mali grad u kojem su stasale nove generacije.
- Katkad sanjam da smo se vratili doma i da živimo sretni, kazao je
Mohamed, izbjeglica u kampu Zaa'tari.
"Otišli smo, jer bi nas ubili"
Od 2011. više od četrnaest milijuna Sirijaca bilo je prisiljeno napustiti svoj dom. Gotovo sedam milijuna još se nalazi izvan Sirije, uglavnom u susjednim zemljama, dok ih je više od 850 tisuća u Njemačkoj.
- Trenutačno izgledi za povratak ne obećavaju. U Siriji ne vidimo uvjete na temelju kojih bi povratak bio moguć, rekao je predstavnik UNHCR-a u Ammanu
Dominik Bartsch.
Predsjednik Azerbajdžana
Ilham Alijev podignuo je azerbajdžansku zastavu u potpuno praznom Stepanakertu ili Hankendiju, kako se zove u Azerbajdžanu.
Nakon što su Armenci položili oružje, Karabah je napustilo gotovo cjelokupno armensko stanovništvo, više od sto tisuća ljudi. Arcak, kako ga zovu Armenci, ostao je potpuno prazan.
- Od rata 2020. gotovo nam je nemoguće živjeti ondje, istaknula je izbjeglica iz Gorskog Karabaha
Diana.
- Zašto smo otišli? Jer bi nas ubili, dodala je izbjeglica iz Gorskog Karabaha.
Najveća izbjeglička kriza u Europi nakon II. svjetskog rata
Ruska invazija na Ukrajinu prouzročila je najveću izbjegličku krizu u Europi nakon Drugoga svjetskog rata. Više od šest milijuna Ukrajinaca napustilo je zemlju, dok ih je više od pet milijuna interno raseljenih.
Poljska je primila najviše ukrajinskih izbjeglica, 60 posto. Mnogi se nemaju kamo vratiti jer njihovi gradovi i sela više ne postoje.
- Danas Sudan, lani Ukrajina, Etiopija preklani. Sirija, Mjanmar, Sahel, Južni Sudan, Afganistan, Demokratska Republika Kongo i mnogi drugi prije toga. Razbijamo mit da sve izbjeglice i svi migranti idu u bogate zemlje. Mnogi, ako ne većina, stat će na prvoj sigurnoj lokaciji ako je to moguće. Sjetimo se, 69 posto izbjeglica završi u susjednim zemljama. A gotovo devedeset posto svih nasilno raseljenih osoba ostaje u zemljama niskih ili srednjih prihoda, naglasio je visoki povjerenik Ujedinjenih naroda za izbjeglice
Filippo Grandi.
Velikom migrantskom pritisku izložen i SAD-e
UN procjenjuje da je u prvih pet mjeseci sukoba iz Sudana izbjeglo više od milijun ljudi, uglavnom u susjedne zemlje. Zbog ratova, nestabilnosti i, prije svega, sveopćeg beznađa, sve je jači pritisak migranata iz afričkih zemalja koje će do 2050. demografski eksplodirati.
Afrički migranti uglavnom se preko Mediterana nastoje dokopati europskog tla, najčešće talijanske Lampeduse ili španjolskih Kanarskih otoka. U prvih devet mjeseci ove godine u Europu je ušlo 250 tisuća migranata. Najviše ih želi ostati u Njemačkoj, zatim Francuskoj, Španjolskoj i Austriji. Ali raste i broj deportacija. Lani je iz Europske unije deportirano gotovo sto tisuća migranata.
- U svijetu raste broj sukoba, katastrofa i ekoloških problema, i to snažnije nego u protekla tri desetljeća. Ako tomu dodamo nejednakosti i sve veće siromaštvo, možemo očekivati da će sve više ljudi kretati na ta opasna putovanja, kazao je
Pär Liljert, Međunarodna organizacija za migracije.
Velikom migrantskom pritisku
izložene su i Sjedinjene Države. Lani je na južnoj američkoj granici uhićen rekordan broj migranata - dva milijuna i sedamsto tisuća, ove bi ih godine moglo biti više od tri milijuna. Riječ je uglavnom o migrantima iz Venezuele, Gvatemale, Nikaragve i Salvadora.
Američke vlasti izdale su ove godine više od 220 tisuća sudskih naloga za deportaciju, koja prijeti ukupno pet milijuna ljudi. Migranti čine trinaest posto američke populacije, a među njima je više od milijun Meksikanaca.
U svijetu je trenutačno 108 milijuna raseljenih. Sukob na Bliskom istoku, koji ima sve predispozicije za regionalno širenje, mogao bi taj broj samo povećati.
Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram, TikTok i YouTube!