Novoizabrani američki predsjednik Donald Trump odbio je isključiti mogućnost korištenja vojne ili ekonomske sile za preuzimanje Panamskog kanala i Grenlanda.
07.01.2025.
Zadnja izmjena 22:41
Autor: B.B.B./D.S./M.M./HRT/Hina
Novoizabrani američki predsjednik Donald Trump odbio je isključiti mogućnost korištenja vojne ili ekonomske sile za preuzimanje Panamskog kanala i Grenlanda.
Trump, koji preuzima dužnost 20. siječnja, također je na konferenciji za tisak u svom odmaralištu na Floridi iznio ideju o pretvaranju Kanade u američku saveznu državu, rekao da će zahtijevati daleko veća ulaganja članica NATO-a u savez te obećao promijeniti ime Meksičkog zaljeva u Američki zaljev.
Dva tjedna prije preuzimanja dužnosti, Trump je počeo ocrtavati agresivnu vanjsku politiku, bez obzira na zabrinutost američkih saveznika.
Upitan o tome može li jamčiti da neće koristiti vojnu ili ekonomsku silu u pokušaju uspostave kontrole nad Panamskim kanalom i Grenlandom, Trump je rekao da ne može sa sigurnošću to tvrditi.
- Mogu samo reći da su nam potrebni zbog ekonomske sigurnosti, dodao je.
Trump je kritizirao američku potrošnju na kanadsku robu i vojnu potporu Kanadi, rekavši da SAD od toga nema nikakve koristi, a granicu između dviju zemalja nazvao je "umjetno povučenom linijom".
Sugerirao je da će nametnuti carine Danskoj ako se odupre njegovoj ponudi za kupnju Grenlanda, za koji je rekao da je vitalan za nacionalnu sigurnost SAD-a.
Danska je rekla da Grenland, samoupravni dio njezinog kraljevstva, nije na prodaju. "Mislim da nije dobar put naprijed boriti se jedni protiv drugih financijskim sredstvima kada smo bliski saveznici i partneri", rekla je danska premijerka Mette Frederiksen odgovarajući na Trumpove prijedloge.Ž
Ž
Neposredno prije Trumpovih komentara, njegov sin Don Jr. stigao je u privatni posjet Grenlandu.
Trump je rekao da bi zemlje NATO-a trebale trošiti pet posto bruto domaćeg proizvoda (BDP) na obranu, u odnosu na sadašnji cilj od dva posto.
- Svi si to mogu priuštiti, ali trebali bi biti na 5 posto, a ne na 2 posto, rekao je tijekom konferencije za novinare u svom odmaralištu Mar-a-Lago na Floridi.
- Ja sam taj koji ih je natjerao da plate 2 posto, nastavio je.
Trump, koji se vraća u Bijelu kuću 20. siječnja, dugo je bio kritičar NATO-a, tvrdeći da mnoge europske članice ne žele plaćati za svoju obranu, već se umjesto toga oslanjaju na američke porezne obveznike.
Na prošlogodišnjem predizbornom skupu rekao je da će "ohrabriti" Rusiju "da čini što god želi" zemljama NATO-a koje ne troše dovoljno na obranu.
Niti jedna od članica saveza, uključujući SAD, trenutačno ne troši 5 posto BDP-a na obranu, prema podacima NATO-a. Poljska je najveći potrošač u BDP-u s 4,12 posto, a slijede Estonija s 3,43 posto i SAD s 3,38 posto.
Trump je također ponovio svoju prijetnju da će "pakao izbiti na Bliskom istoku" ako palestinski militanti Hamasa do njegovog preuzimanja dužnosti ne oslobode taoce koje su oteli iz Izraela 7. listopada 2023.
Njegov izaslanik za Bliski istok, Steve Witkoff, rekao je novinarima da se nada da će imati dobrih stvari za izvijestiti o pregovorima između Izraela i Hamasa do trenutka kada Trump položi zakletvu.
Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram, TikTok i YouTube!
Autorska prava - HRT © Hrvatska radiotelevizija.
Sva prava pridržana.
hrt.hr nije odgovoran za sadržaje eksternih izvora