Trump mijenja Ameriku i svijet: "Vlada dekretima i ruši stara pravila"

Dok Donald Trump gradi golemi kompleks uz Bijelu kuću, planira UFC borilište na njezinu travnjaku i najavljuje nove carine, stručnjaci upozoravaju na puno ozbiljnije posljedice njegove politike. 

U HTV-ovoj emisiji Otvoreno politologinja Đana Luša, vanjskopolitički komentator HRT-a Tihomir Vinković i profesor Kristijan Kotarski govorili su o Trumpovu utjecaju na američku demokraciju, gospodarstvo i svjetski poredak. 

Dok jedni upozoravaju da vlada dekretima, zaobilazi Kongres i produbljuje podjele, drugi ističu da i dalje uživa snažnu potporu birača te ostvaruje većinu političkih ciljeva koje je obećao. Prema procjenama, neizvjesnost koju stvara njegova administracija već je smanjila globalna ulaganja za oko 200 milijardi dolara.

Luša: Politika podijeljenosti u američkom društvu došla je do vrhunca

Politologinja s Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu, prof. dr. sc. Đana Luša, ocijenila je u HTV-ovoj emisiji "Otvoreno" da je Trump od početka drugog mandata pokrenuo niz ambicioznih projekata koji izazivaju podijeljene reakcije javnosti.

- Predsjednik Trump svoj je 80. rođendan povezao s 250. obljetnicom Sjedinjenih Američkih Država. Od početka drugog mandata najavio je grandiozne projekte koji su sada ili dovršeni ili su još u izgradnji, rekla je Luša. 

Među najzvučnijim projektima je izgradnja velike plesne dvorane u kompleksu Bijele kuće.

- Gradi veliku plesnu dvoranu koja je kapacitetom tri puta veća od same Bijele kuće i može primiti između 900 i 1000 uzvanika, istaknula je Luša.

Osim toga, Trump provodi i zahvate na nekim od najvažnijih američkih simbola, uključujući Washingtonov spomenik, ali i druge kulturne i memorijalne projekte.

Prema riječima Luše, dio tih poteza izazvao je snažne kritike zbog estetskih rješenja, ali i zbog političke simbolike.

Posebne prijepore izaziva Trumpova odluka da vrati dio spomenika uklonjenih tijekom prosvjeda pokreta Black Lives Matter.

- Politika podijeljenosti u američkom društvu došla je do vrhunca. Sada Trump vraća neke od tih spomenika i time ponovno otvara stare društvene sukobe, rekla je Luša.

Dodala je kako kritičari smatraju da je predsjednik državnu proslavu povezao s vlastitim političkim imidžem i interesima svojeg najužeg kruga suradnika.

- Njegov mandat kombinacija je svojevrsne kleptokracije u kojoj je nastojao osigurati profit najbližem krugu ljudi, kako članovima obitelji tako i političkim saveznicima, ocijenila je.

Najviše pozornosti ipak privlači planirano UFC borilište na južnom travnjaku Bijele kuće, što mnogi smatraju presedanom u američkoj povijesti.

Predsjednik Trump uvijek je isticao koliko voli UFC i time se pokušavao približiti prosječnom Amerikancu. No postaviti ovakvo borilište u vrt Bijele kuće stvarno je presedan u američkoj povijesti, naglasila je Luša. 

Smatra da takav potez vjerojatno neće pomoći republikancima među umjerenijim biračima.

Sigurno će imati podršku najtvrđeg dijela biračkog tijela okupljenog oko MAGA pokreta, ali teško da će pridobiti one birače koje republikanci nastoje privući u svoje redove, kazala je Luša.

Dodala je kako kritičari smatraju da je predsjednik državnu proslavu povezao s vlastitim političkim imidžem i interesima svojeg najužeg kruga suradnika.

- Njegov mandat kombinacija je svojevrsne kleptokracije u kojoj je nastojao osigurati profit najbližem krugu ljudi, kako članovima obitelji tako i političkim saveznicima, ocijenila je.

Luša smatra da se sličan obrazac može prepoznati i u brojnim međunarodnim projektima povezanim s Trumpovom obitelji.

- Svi njegovi potezi, ako gledamo pozadinske interese, doista govore u prilog tome da je njegov režim kleptokratski, odnosno da u svim tim potezima nastoji osigurati interese sebi i svojoj užoj obitelji. Vidimo i što se događa u Albaniji s investicijama njegova zeta Jareda Kushnera i koliki se prosvjedi održavaju zbog turističkog resorta koji želi graditi uz saudijski kapital. Sve to pokazuje taj paketni pristup, odnosno transakcijski način vođenja vanjske politike predsjednika Trumpa, rekla je Luša.

Vinković: Američko gospodarstvo stoji bolje nego što su mnogi predviđali

Dok američki predsjednik Donald Trump gradi golemu plesnu dvoranu uz Bijelu kuću i od Kongresa traži milijardu dolara za projekt koji je prvotno trebao biti financiran bez troška za porezne obveznike, rasprave o njegovu stilu vladanja ne jenjavaju. Jedni ga optužuju za megalomaniju i pretjerane građevinske zahvate, dok drugi ističu gospodarske rezultate i snažan utjecaj koji i dalje ima unutar Republikanske stranke.

Vanjskopolitički komentator HRT-a Tihomir Vinković istaknuo je da preuređenja i dogradnje Bijele kuće nisu novost u američkoj povijesti.

- Američki predsjednici i prije su mijenjali Bijelu kuću. Ako izuzmemo razdoblje kada su je Britanci spalili početkom 19. stoljeća, ona je više puta dograđivana i mijenjana. Čak ni poznato Zapadno krilo nije izvorni dio Bijele kuće, rekao je Vinković.

Prema njegovim riječima, Trumpovi građevinski projekti uklapaju se u njegov dugogodišnji stil.

- Ono što Donald Trump radi nije ništa neobično. On želi od Amerike napraviti nešto veliko. Trump je oduvijek bio grandiozan čovjek. Dovoljno je pogledati Trump Tower i druge projekte koje je gradio tijekom poslovne karijere, kazao je Vinković.

Dodao je da se i obilježavanje 250. obljetnice američke neovisnosti organizira u velikom stilu te da slične pripreme traju i izvan Sjedinjenih Država.

Vinković smatra da dio kritika ne prati stvarne gospodarske pokazatelje.

- Prošlog mjeseca analitičari su očekivali otvaranje 88 tisuća novih radnih mjesta, a otvoreno ih je 172 tisuće. Nezaposlenost je oko 4,3 posto, što pokazuje da američko gospodarstvo stoji bolje nego što su mnogi predviđali, rekao je.

Podsjetio je i na izjavu izvršnog direktora banke JPMorgan Chase Jamieja Dimona.

Jamie Dimon, koji nije poznat kao Trumpov simpatizer, rekao je da je američko gospodarstvo otpornije nego što se očekivalo, unatoč ratovima i drugim izazovima, naglasio je Vinković.

Ipak, dodao je da gospodarski rast nije dosegnuo razine zabilježene tijekom mandata bivšeg predsjednika Joea Bidena.

- Ne bih se u potpunosti složio s tvrdnjom da je sve idealno jer rast gospodarstva nije onakav kakav je bio za vrijeme Bidena. Međutim, mnogi su predviđali ozbiljan gospodarski krah, a to se nije dogodilo, rekao je.

Govoreći o političkom utjecaju predsjednika, Vinković je ustvrdio da Trump i dalje ima iznimno snažan položaj među republikancima.

- Govorilo se o mogućim podjelama unutar Republikanske stranke, ali od 118 kandidata koje je Trump podržao na unutarstranačkim izborima, svih 118 je pobijedilo. To pokazuje koliko je njegov utjecaj i dalje velik, istaknuo je.

Zaključio je da Trumpov stil izaziva podijeljene reakcije, ali da birači dobro znaju kakvog su političara izabrali.

- Različiti izvori govore različito o tome kome se sviđa, a kome ne njegova megalomanija. Ja to mogu slobodno tako nazvati. No Trump je oduvijek bio takav i ljudi koji su glasovali za njega znali su što mogu očekivati, poručio je Vinković. 

Kotarski: Trump želi vratiti industriju u Ameriku

Neizvjesnost koju stvara administracija američkog predsjednika Donalda Trumpa već ostavlja posljedice na svjetsko gospodarstvo. Prema procjenama Financial Timesova investicijskog servisa FDI, deset najvećih svjetskih gospodarstava ove će godine zabilježiti oko 200 milijardi dolara manje ulaganja upravo zbog nesigurnosti povezane s Trumpovom politikom.

Izvanredni profesor dr. sc. Kristijan Kotarski s Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu ocijenio je da je ključni problem Trumpove politike nepredvidivost.

- Ako gledamo globalnu razinu, deset najvećih ekonomija imat će oko 200 milijardi dolara manje ulaganja u 2025. godini upravo zbog neizvjesnosti koju generira Trumpova administracija, rekao je Kotarski.

Podsjetio je da je Trump prošle godine pokrenuo novi val protekcionističkih mjera, uvodeći carine ne samo rivalima poput Kine nego i tradicionalnim saveznicima.

- Mnoge je šokiralo kada je vrlo agresivno krenuo prema Europskoj uniji, ali i prema najbližim anglosaksonskim saveznicima poput Kanade i Australije. Za Kanadu je čak rekao da bi trebala postati 51. američka savezna država, istaknuo je.

Prema njegovu mišljenju, Trump je otvorio previše trgovinskih sukoba istodobno.

- Krenuo je u rat na više fronti. Kada je vidio da pojedine carine povećavaju troškove života njegovim biračima, neke je proizvode izuzeo. Cijelo vrijeme vidimo politiku koja ide od jednog do drugog ekstrema, rekao je.

Kotarski smatra da Trump carine koristi i kao sredstvo političkog pritiska.

- Carine više nisu samo gospodarski alat. Indija je dobila visoke carine zbog kupnje ruske nafte, a Brazil zbog procesa protiv Jaira Bolsonara, Trumpova političkog saveznika. Tu nema velike koherencije, naglasio je.

Trumpov glavni cilj, smatra Kotarski, jest reindustrijalizacija Sjedinjenih Američkih Država i povratak radnih mjesta u proizvodnji.

- On želi vratiti takozvane blue-collar poslove, odnosno radna mjesta u industriji. Želi reindustrijalizirati Ameriku, ali ovakav pristup s neselektivnim i često nepromišljenim carinama teško može dati željene rezultate, rekao je.

Dodatni problem vidi u pritiscima na neovisnost američke središnje banke.

- Slabljenje dolara često ide ruku pod ruku s napadima na neovisnost američke središnje banke, koja je jedan od ključnih jamaca stabilnosti i ugleda dolara na svjetskim tržištima, upozorio je.

Kotarski smatra da Trumpova politika ne nalikuje strategijama nekih prethodnih američkih predsjednika koji su uspješno odgovorili na velike gospodarske izazove.

Podsjetio je da je administracija predsjednika Ronalda Reagana nakon kriza 70-ih godina potaknula razvoj visokotehnološkog sektora i stvaranje Silicijske doline, dok je administracija Baracka Obame pridonijela energetskoj transformaciji zemlje.

- Godine 2007. američki trgovinski deficit iznosio je oko 800 milijardi dolara, a gotovo polovica odnosila se na uvoz energenata. Danas su Sjedinjene Američke Države neto izvoznik energije. Takvu dugoročnu strategiju trenutačno ne vidimo kod Trumpa, rekao je.

Zaključio je da Trumpova politika često djeluje proturječno.

- On napravi jedan ili dva koraka naprijed, ali zatim napravi nekoliko koraka unazad, poručio je Kotarski. 

"Za svoje godine možda je i hiperaktivan"

Sve češće rasprave o zdravstvenom stanju američkog predsjednika Donalda Trumpa i njegovoj sposobnosti vođenja države podsjećaju na polemike koje su pratile i njegovog prethodnika Joea Bidena. Ipak, unatoč godinama i povremenim znakovima umora, Trump i dalje pokazuje iznimnu političku energiju te uspijeva provoditi većinu politika koje je obećao biračima.

Luša je istaknula kako su kritike na račun Trumpova zdravlja sve glasnije, ali i podsjetila da je upravo Trump predvodio slične napade na Joea Bidena tijekom predsjedničke kampanje.

- Sigurno da je pritisak snažan. Bio je snažan i za vrijeme predsjednika Bidena, a te kritičare tada je predvodio upravo predsjednik Trump, osobito tijekom izborne kampanje, rekla je Luša.

Iako Trump uskoro navršava 80 godina, Luša smatra da i dalje pokazuje veliku razinu energije.

- Pogledajte što je sve napravio samo u ovom mandatu. Od ratova u koje je uključio SAD, preko intervencija u Venezueli i Iranu, do brojnih unutarnjopolitičkih poteza i izvršnih uredbi. Za sve to potrebna je golema energija, naglasila je.

Dodala je kako je američki predsjednik izrazito aktivan i na društvenim mrežama.

- Aktivan je gotovo neprestano, vodi vlastitu vanjsku politiku, ponekad se čini i mimo svoje administracije. U tom segmentu možemo reći da je za svoju dob možda čak i hiperaktivan i vrlo nepredvidiv, ocijenila je.

S druge strane, Luša smatra da se kod Trumpa ipak vide znakovi starenja.

- Predsjednička pozicija u Sjedinjenim Američkim Državama iznimno je zahtjevna i za puno mlađe osobe, a kamoli za nekoga tko uskoro puni 80 godina. Sigurno je da se to osjeća i na predsjedniku Trumpu, rekla je.

Podsjetila je i na nedavne snimke koje su izazvale pozornost javnosti.

- Vidjeli smo da je na utakmici doigravanja NBA lige nakratko zadrijemao. To mu nije prvi put i mislim da je to prirodno. Međutim, istodobno svojim političkim potezima i dalje pokazuje iznimnu energiju, istaknula je.

Luša smatra da veći problem od samih godina predstavlja Trumpov stil donošenja odluka.

- Njegova energija postaje problematična kada mijenja odluke i stajališta unutar nekoliko sati, dok cijeli svijet čeka što će reći, upozorila je.

Kao primjer navela je događaj iz njegova prvog mandata.

- U javnost su tada izašle informacije da ga tijekom jedne krizne situacije nisu mogli kontrolirati koliko je bio impulzivan te su ga morali udaljiti iz prostorije kako bi se odluke mogle donijeti hladne glave. Mislim da je takav karakter na ovoj funkciji vrlo problematičan, rekla je.

I dalje uživa snažnu potporu

Unatoč kritikama, Luša ističe da Trump politički i dalje stoji vrlo čvrsto.

- Na vanjskopolitičkom planu ostvario je gotovo sve što je obećao svojim biračima ili najavio na početku mandata. Ni na unutarnjopolitičkom planu ne možemo reći da stoji loše. Gospodarski pokazatelji nisu toliko loši kako ih neki žele prikazati, kazala je.

Dodala je da američki predsjednik i dalje uživa snažnu podršku među republikancima, osobito unutar pokreta MAGA.

- Bez obzira na dob, smatram da je na predsjedničkoj poziciji ostvario gotovo sve što je planirao u svojoj kampanji, rekla je Luša. 

"Ne treba reagirati na svaku Trumpovu izjavu"

Vinković je istaknuo da se Donald Trump često procjenjuje na temelju pojedinačnih izjava, dok se pritom zanemaruju konkretni potezi njegove administracije. Podsjetio je da su se pitanja o godinama i sposobnosti obnašanja predsjedničke dužnosti postavljala i ranijim američkim predsjednicima.

- Još za vrijeme Ronalda Reagana govorilo se o njegovim godinama. U kampanji na pitanje o dobi odgovorio je da nikada neće koristiti mladost i neiskustvo svojeg protukandidata. Obojica su tada bili mlađi nego što je danas Trump, rekao je Vinković.

Govoreći o Trumpovoj komunikaciji, naglasio je da su i njegovi suradnici često upozoravali da ne treba svaku predsjednikovu izjavu promatrati kao konačnu odluku.

- Jedna osoba koja je radila u njegovoj prvoj administraciji rekla je - nemojte se obazirati na svaku njegovu izjavu. Isto su ponavljali i drugi dužnosnici. Poruka je bila da se treba gledati smjer politike, a ne svaka pojedinačna objava ili komentar, rekao je.

Vinković smatra da se Trumpa prije svega procjenjuje kroz rezultate.

- Obećao je da neće uvlačiti Ameriku u nove ratove, a istodobno je vodio vrlo aktivnu vanjsku politiku. Kada je riječ o gospodarstvu, cijena nafte nije porasla koliko su mnogi očekivali, a američkim biračima upravo su gospodarska pitanja i životni standard najvažniji, istaknuo je.

Osvrnuo se i na političku situaciju uoči međuizbora.

- Prema posljednjim procjenama, republikanci i demokrati vode vrlo neizvjesnu utrku za Kongres. Upravo će odnos snaga u Kongresu u velikoj mjeri odrediti koliko će predsjednik moći provoditi svoju politiku u završnici mandata, rekao je Vinković.

Dodao je kako, unatoč povremenim napetostima, Sjedinjene Američke Države ostaju ključni saveznik Europe i NATO-a.

- Glavni tajnik NATO-a Mark Rutte nedavno je podsjetio da su SAD i dalje snažno prisutne u Savezu, sudjeluju u više operacija nego prije i ostaju važan stup europske sigurnosti, zaključio je Vinković. 

"Trump je nanio dugoročnu štetu svjetskoj ekonomiji, pravila igre više ne vrijede"

Iako američko gospodarstvo zasad pokazuje otpornost, politike predsjednika Donalda Trumpa ostavljaju dugoročne posljedice na globalnu trgovinu, energetiku i međunarodne odnose. Neizvjesnost oko carina, rat na Bliskom istoku i slabljenje postojećih pravila svjetske trgovine stvaraju ozbiljne rizike za budući gospodarski razvoj.

Kotarski je rekao kako trenutačni gospodarski pokazatelji u Sjedinjenim Američkim Državama ne otkrivaju stvarne posljedice Trumpovih politika.

- Amerika kratkoročno pokazuje veliku otpornost. Nezaposlenost je 4,3 posto, BDP i dalje raste, ali Trump je svojim politikama nanio dugoročnu strukturnu štetu globalnoj trgovinskoj arhitekturi, upozorio je Kotarski.

Prema njegovim riječima, najveći problem nije ono što se događa danas, nego neizvjesnost koja će opterećivati svjetsko gospodarstvo godinama.

- Dosadašnja pravila igre više ne vrijede, a nova pravila nisu dogovorena niti su se ključne sile usuglasile oko njih. To stvara veliku neizvjesnost koja visi nad svjetskom ekonomijom poput Damoklova mača, rekao je.

Govoreći o odluci Europske središnje banke da poveća kamatne stope, Kotarski je istaknuo da je riječ o reakciji na posljedice sukoba na Bliskom istoku.

- Izraelski i američki napadi na Iran doveli su do zatvaranja Hormuškog tjesnaca i globalnog energetskog šoka koji je po intenzitetu snažniji od onih izazvanih ruskom agresijom na Ukrajinu, iračkom invazijom na Kuvajt 1991. godine pa čak i prvom naftnom krizom 1973. godine, rekao je.

Podsjetio je da upravo kroz cijene energenata Europa uvozi dodatnu inflaciju.

- Mi smo energetski ovisan kontinent i uvozimo višu inflaciju kroz rast cijena energije. Europska središnja banka pokušava višim kamatnim stopama spriječiti da se inflacijska očekivanja dodatno ukorijene među građanima i poduzećima, pojasnio je.

Kotarski smatra da bi dugoročne posljedice sadašnjih kriza mogle dodatno ojačati kineski položaj u svjetskom gospodarstvu.

- Kina je već danas ključan igrač u zelenim tehnologijama, a njezina bi pozicija mogla dodatno ojačati. Mnoge države više ne žele ostati trajno ovisne o nestabilnom tržištu fosilnih goriva i traže veću energetsku autonomiju, rekao je.

Dodao je kako će svijet u narednim godinama prolaziti kroz duboku promjenu trgovinskih i energetskih tokova.

- Pred nama je rekonfiguracija globalne trgovinske i energetske mreže, a taj proces dodatno je ubrzan politikama koje provodi Trumpova administracija, ocijenio je.

Kotarski se osvrnuo i na stanje američkog političkog sustava, pozivajući se na analize uglednih svjetskih stručnjaka.

Dodao je da brojni analitičari upozoravaju na širi problem.

- Sve velike sile i imperiji počeli su slabjeti kada su elite počele djelovati protiv interesa vlastitih država. Bojim se da se Amerika danas nalazi upravo u takvom trenutku, upozorio je Kotarski.

Govoreći o političkim posljedicama Trumpova mandata, Kotarski je istaknuo da predsjednik sve više koristi izvršne uredbe umjesto redovnog zakonodavnog procesa.

- Niti jedan predsjednik u povijesti nije u prvoj godini mandata donio toliko izvršnih uredbi kao Trump. U prvom mandatu donio ih je 220 tijekom četiri godine, a sada ih je donio oko 240 u samo godinu dana, rekao je.

Smatra da je Trump više usmjeren na vlastito političko nasljeđe nego na rezultate predstojećih međuizbora.

- On signalizira da želi vladati dekretima i da Kongres, koliko god može, nastoji zaobići. Fiksiran je na svoje političko nasljeđe i ostvarivanje ciljeva koje je zacrtao, istaknuo je Kotarski. 

"Trump i dalje čvrsto kontrolira Republikansku stranku"

Luša je poručila da je još prerano za pouzdane prognoze američkih međuizbora, iako ankete trenutačno pokazuju vrlo tijesnu utrku između republikanaca i demokrata.

- Postoje različite ankete. Neke daju demokratima prednost od 10 pa čak i 15 posto, dok druge pokazuju znatno manju razliku. Ako gledamo trendove od početka 2025. godine, prednost se uglavnom kreće između tri i pet posto, rekla je Luša.

Podsjetila je kako američka politička tradicija pokazuje da na izborima na polovici mandata često bolje prolaze stranke koje nemaju predsjednika u Bijeloj kući.

Ipak, smatra da se Trumpova pozicija unutar Republikanske stranke ne bi trebala podcijeniti.

- Vidimo da je dio republikanaca u Kongresu glasao protiv pojedinih Trumpovih inicijativa, primjerice vezanih uz Iran ili pomoć Ukrajini. Međutim, to ne bih tumačila kao ozbiljan raskol u stranci. Trump i dalje uživa vrlo snažnu podršku unutar MAGA pokreta, naglasila je.

Prema njezinu mišljenju, najveći rizik za republikance mogli bi predstavljati gospodarski pokazatelji.

- Ono što bi eventualno moglo koštati Trumpa i republikance jesu ekonomski rezultati. Međutim, inflacija nije toliko visoka, a ni cijena nafte nije porasla do razine koja bi potaknula veći broj birača da okrenu leđa Republikanskoj stranci, rekla je.

"Poraz ne bi pripisao sebi"

Luša smatra da Trump osobno nema isti politički ulog kao neki drugi republikanski političari jer mu je ovo posljednji predsjednički mandat.

- Ako republikanci ne ostvare rezultat kojem se nadaju, Trump će odgovornost vjerojatno prebaciti na pojedine kandidate, a ne na vlastitu politiku ili svoju administraciju, ocijenila je.

Govoreći o načinu na koji vodi državu, upozorila je na sve češće oslanjanje na predsjedničke dekrete.

- Predsjednik Trump u velikoj mjeri vlada izvršnim uredbama. Time zaobilazi tradicionalne mehanizme odlučivanja i marginalizira ulogu Kongresa u američkoj politici, rekla je.

Dodala je kako takav pristup dovodi u pitanje jedan od temeljnih principa američkog političkog sustava.

- Američki sustav počiva na mehanizmu kočnica i ravnoteža, odnosno na međusobnoj kontroli grana vlasti. Trump je oslablio institucije poput State Departmenta, Vijeća za nacionalnu sigurnost i Ministarstva obrane te se okružio politički lojalnim suradnicima. Donošenjem odluka izvršnim uredbama dodatno slabi ulogu Kongresa, zaključila je Luša. 

Cijelu emisiju možete pogledati u nastavku: