Trumpov zet namjerava graditi nebodere u središtu Beograda

Beograđani bi, u nizu prosvjeda posljednjih godina, uskoro ponovno mogli izaći na ulice protiveći se namjeri vlasti da američkoj tvrtki zeta bivšeg predsjednika SAD-a Donalda Trumpa ustupi prostor polusrušenog bivšeg glavnog stožera vojske, dvaput bombardiranog u vrijeme zračnih udara NATO-a 1999. na tadašnju SRJ.

Priču je pokrenuo oporbeni zastupnik Aleksandar Jovanović Ćuta 13. ožujka ustvrdivši da je ministar građevinarstva Goran Vesić potpisao memorandum o razumijevanju s tvrtkom Kushner Realty LLS o izgradnji poslovno-stambenog kompleksa na prostoru ruševina nekadašnjeg vojnog stožera.

Jovanović je novinarima pokazao navodni dokument srbijanske vlade u čijem zaključku stoji da je riječ o revitalizaciji i razvoju lokacije bombardiranog glavnog stožera koji nije pravno obvezujući. U dokumentu se navodi kako bi to bio projekt od posebnog značenja. Vesić je, pritisnut reakcijama javnosti, potvrdio da je dobio ovlasti vlade, ali ne i da je bilo što potpisao.

Da u toj priči nema samo dima, posvjedočio je nekoliko dana poslije i Jared Kushner, zet i savjetnik bivšeg američkog predsjednika Donalda Trumpa u Bijeloj kući, izjavom New York Timesu (NYT) o planiranom ulaganju u luksuzne nekretnine u Srbiji (i Albaniji).

- Drago mi je što mogu podijeliti koncepte za razvoj projekata koje smo izradili za albansku obalu i središte Beograda, napisao je Kushner na društvenoj platformi X. Uz tu objavu dodao je četiri fotografije, od kojih jedna prikazuje arhitektonski koncept budućeg kompleksa nekretnina s dva moderna nebodera u središtu Beograda.

Prema NYT-u od 18. ožujka, investicija je vrijedna 500 milijuna dolara, a Kushnerova tvrtka trebala bi dobiti u zakup prostor bombardiranog stožera na 99 godina bez naknade, uz 22 posto profita koji bi ubirala država Srbija.

Luksuzni hotelski i apartmanski kompleks imao bi još spomen-obilježje i muzej, kojim bi se podsjećalo na noviju povijest i posljedice zračnih udara NATO-a.

Vučić oduševljen idejom

Dodatnu dozu službenosti cijeloj priči dao je i srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić, kojeg se smatra alfom i omegom za projekte od posebnog značenja u Beogradu i diljem Srbije.

Vučić je rekao kako ga ta ideja oduševljava, iako tvrdi da je s njom djelomično upoznat.

On je novinarima, u povodu početka gradnje tvornice u Inđiji, rekao kako je sretan što će se riješiti problem u središtu prijestolnice, istaknuvši nadu da će biti dovoljno vremena "za preseljenje generalštaba i ministarstva obrane", koji se koriste preostalim dijelom bombardiranih objekata.

Stručna javnost u Beograd, posebno arhitekti i urbanisti, već godinama upozorava da vlast poseže za netransparentnim projektima koji ozbiljno narušavaju urbanističke cjeline, pogodujući inozemnim kompanijama i domaćim novim bogatašima.

Te su kritike podvedene pod slogan "investitorski urbanizam", koji se sve češće čuje u obrazloženjima da za ta pogodovanja, često bez javnih natječaja i stručne utemeljenosti, kojima vladajući iznenada mijenjaju prihvaćene urbanističke planove.

Na udaru kritike stručne javnosti

Kao jedna u nizu urbanističko-političkih afera, slučaj "Generalštab" za srbijansku javnost posebno je besmislen i paradoksalan u svijetlu činjenice da je bombardiranje NATO-a predvodila upravo Amerika, a sada se taj prostor daje na poladnju američkoj tvrtki. Stručnjaci također naglašavaju da u tom projektu, prema onome što je za sada dostupno, nema interesa za građane.

- To je izvan pameti, graditi na tom mjestu, to je državno središte Srbije, upozorio je ovog tjedna predsjednik Akademije arhitekture Srbije Bojan Kovačević, aludirajući na činjenicu da su u toj četvrti srbijanska vlada, ministarstvo vanjskih poslova i sjedišta još nekoliko ministarstava i državne administracije.

Uz sve to, tik uz nebodere koje namjerava graditi Kushner, je i povijesna zgrada generalštaba Kraljevine Jugoslavije, građena novcem dobivenim na ime ratne odštete od Austro-Ugarske poslije 1. svjetskog rata. Objekt je 1937. proglašen najljepšom zgradom u Beogradu i ima status zaštićenog spomenika kulture.

Sudbina te zgrade u novom miješanju i preraspodjeli građevinsko-političkih urbanističkih karata u Beogradu zasad nije poznata, a arhitekti i urbanisti tvrde da ju je gotovo nemoguće ukomponirati u gabarite kompleksa i nebodera koji, uz blagoslov srbijanskih vlasti, namjerava graditi Trumpov zet.