Turska blokirala pregovore o pristupanju Finske i Švedske NATO-u

16:29 / 18.05.2022.

Autor: Dragan Nikolić/Dnevnik/HRT/IMS/V.G.

Recep Tayyip Erdogan

Recep Tayyip Erdogan

Foto: Bernadett Szabo / REUTERS

Finska i Švedska službeno su podnijele zahtjev za pridruživanje NATO-u. Očekivalo se da će proces pristupanja dviju skandinavskih zemalja Sjeveroatlantskom savezu biti iznimno brz. No, Turska je odmah na početku blokirala početak pregovora.

Na kratkoj briselskoj ceremoniji finski i švedski ambasador u NATO-u i službeno podnose zahtjeve svojih zemalja za punopravno članstvo u Sjevernoatlantskom savezu. Kao što je i obećao, glavni tajnik NATO-a dvije nordijske zemlje dočekuje raširenih ruku.

- Vi ste naši najbliži partneri i vaše članstvo u NATO-u povećat će našu zajedničku sigurnost. Prijave koje ste danas podnijeli povijesni su korak. Sada će saveznici razmotriti sljedeće korake. U obzir se moraju uzeti sigurnosni interesi svih članica NATO-a, odlučni smo riješiti sva pitanja i donijeti brze zaključke, poručio je Jens Stoltenberg, glavni tajnik NATO-a.

Finska premijerka dan je provela u Rimu, u razgovoru s talijanskim domaćinom još je jednom iskazala potporu Ukrajini. Čelnica finske vlade poručuje da njezina zemlja ulaskom u NATO želi osigurati mir za buduće naraštaje Finaca.

- Mislim da u ovoj fazi moramo voditi računa o nesmetanoj i brzoj ratifikaciji našeg punopravnog članstva u svakoj od članica NATO-a, sada smo na to usredotočeni. Naš najvažniji posao u NATO-u jest obrana vlastite zemlje, a zatim i sigurnost cijele nordijske regije. Mislim da je vrlo važno da Švedska aplicira za članstvo u NATO-u zajedno s nama, rekla je Sanna Marin, finska premijerka.

- Finski i švedski zahtjev za članstvo jasan je odgovor na rusku invaziju Ukrajine i opasnost koju ona predstavlja za europski mir i našu sigurnost. Italija potpuno podupire finski i švedski zahtjev. Dogovorili smo se da ćemo interne procedure za njihovo prihvaćanje učiniti što kraćima. U prijelaznom razdoblju namjeravamo poduprijeti obje zemlje, rekao je Mario Draghi, talijanski premijer.

U Lappeenranti, finskom gradu koji se nalazi tik uz granicu s Rusijom, a koji je sve donedavno uvelike živio od stotina tisuća ruskih turista godišnje, domaće stanovništvo redom podupire ulazak u NATO.

- Ne vjerujem našoj susjednoj zemlji Rusiji. Mi smo mala zemlja i ako se nešto loše dogodi, trebat ćemo pomoć, rekla je Saara Raudasoja, stanovnica Lappeenrante.

Na pitanje boji li se posljedica finskog ulaska u NATO i reakcije Rusije, stanovnica Lappeenrante odgovara:

- Ne, jer mislim da je Rusija trenutačno poprilično slaba, kazala je Ritva Vanhoja.

- Rusi uglavnom samo pričaju. Žele nas prestrašiti, ali mi se ne bojimo, dodaje Arja Yla-Oufiven, stanovnica Lappeenrante.

Turska je i dalje nepokolebljiva, protivi se ulasku u savez dvaju novaka. Švedska i Finska, riga vatru Erdogan, nisu uz to odobrile repatrijaciju 33 osobe, što je službena Ankara zatražila. Te dvije zemlje turski predsjednik optužuje da pružaju utočište borcima Kurdistanke radničke partije i pristašama Fethullaha Gulena.

- Izaslanstva obiju zemalja žele doći u ponedjeljak u Ankaru. Poručio sam im da se ne trude, nema potrebe. Njihovo je stajalište jasno. U Švedskoj terorističke organizacije i dalje prosvjeduju, njihovi mimohodi se nastavljaju, kazao je Recep Tayyip Erdogan, turski predsjednik.

Američki predsjednik sutra u Bijeloj kući prima švedsku premijerku i finskog predsjednika, s kojima je izaslanstvo američkog Senata već razgovaralo u Helsinkiju i Stockholmu. S Capitol Hilla, gdje ideja o ekspresnom širenju saveza ima potporu i demokrata i republikanaca, obećavaju što bržu ratifikaciju i ulazak Finske i Švedske u NATO do ljeta.

- Obje zemlje sada žarko žele postati dio našeg saveza, što je još jedna posljedica Putinove agresije na Ukrajinu. Iznimno su dobro pripremljene za punopravno članstvo. Finska već troši 2 posto BDP-a na obranu, Švedska se tomu ubrzano približava. Obje zemlje imaju vojsku koja je uspješnija nego vojske nekih zemalja članica NATO-a. Stoga su one za savez dodana vrijednost, rekao je Mitch McConnell, vođa republikanske manjine u Senatu.

O priklanjanju NATO-u ovih dana razmišlja čak i oličenje neutralnosti, Švicarska. Ne i susjedna alpska republika.

- Austrija je bila, jest i ostat će vojno neutralna. Istodobno, ta je neutralnost takva da u kontekstu članstva u EU-u možemo biti potpuno solidarni kada se događa neka nepravda. Upravo zato Austrija je bezuvjetno na strani Unije kada je riječ o sankcijama protiv Rusije. Solidarnost smo iskazali i putem takozvane konstruktivne suzdržanosti, koja omogućuje slanje oružja i streljiva u Ukrajinu. Dakle, potpuno smo solidarni. Kada je riječ o Švedskoj i Finskoj, njihova je povijest pomalo drukčija. Obje države počele su se rano izjašnjavati kao zemlje izvan svih saveza. Finska uz to graniči s Rusijom, zemljom koja trenutačno vodi rat protiv druge države. Zbog toga imam razumijevanja za to da se netko u takvoj situaciji želi priključiti obrambenom savezu. Za Austriju to ne dolazi u obzir, kazao je Karl Nehammer, austrijski kancelar.

Baltik u ljeto ulazi dosad najužareniji. 15 tisuća estonskih vojnika, od toga polovina rezervista, te 4200 NATO-ovih vojnika sudjelovat će do početka lipnja na velikoj godišnjoj vježbi estonske vojske.

video thumb

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!