Turska očekuje nedjeljne izbore, Erdogan sve nervozniji

Turci u nedjelju izlaze na povijesne izbore. Nakon 20-godišnje vladavine aktualni predsjednik Recep Erdogan sve je nervozniji uoči prvog kruga izbora na kojima birači mogu glasati za jednog od četiri predsjednička kandidata. Njegov je glavni izazivač Kemal Kilicdaroglu, a prema podacima nekoliko instituta za istraživanje javnog mišljenja, taj kandidat najvećeg oporbenog saveza trenutačno je ispred Erdogana.

Otkako je 2003. postao premijer, Recep Tayip Erdogan vlada željeznom rukom. Preživio je ekonomske padove, izbjegličke krize, korupcijske skandale, prosvjede pa čak i pokušaj državnog udara. 

Uvođenjem predsjedničkog sustava 2018., parlament je pretvorio u nevažnu instituciju, a on kao šef države i vlade, među ostalim, imenuje i razrješava ministre i visoke državne službenike, izdaje predsjedničke ukaze. 

- Oporba pokušava besramno ocrniti naše gradove, sami izazivajući provokacije. Već su počeli tražiti opravdanje za mogući izborni poraz, rekao je turski predsjednik Recep Tayip Erdogan. 

Bio je to odgovor jednom od lidera oporbe kojeg su kamenovali tijekom predizborne kampanje, u jednom od Erdoganovih uporišta.  

- Agitatore će prvu lekciju naučiti narod na izborima, a onda će se svakom od njih suditi pred neovisnim sudovima za njihova zlodjela, poručio je kandidat oporbe za potpredsjednika Ekrem Imamoglu. 

Imamoglu je dio oporbenog bloka koji trenutačno vodi u anketama. Predvodi ga Kemal Kilicdaroglu koji je uspio konsolidirati oporbu pod kišobranom Nacionalnog saveza, tzv. stola šestorke, sastavljenog od socijaldemokrata, desnog centra, krajnje desnih i islamističkih stranaka, a podupire ga i zabranjena prokurdska stranka koja bi im mogla donijeti oko 10% glasova. Žele preokrenuti trend demokratskog nazadovanja i vratiti moć parlamentu.

- Mnogi su nezadovoljni načinom na koji Erdogan vodi državu. Zapravo je pravo čudo da još uvijek ima podršku od 42%, ali on je na neki način i "teflonski predsjednik". Ništa se zapravo ne lijepi za njega, objasnio je profesor na Sveučilištu Kadir Has Soli Ozel.

Teška ekonomska situacija 

Osim oporbe, najveći Erdoganovi neprijatelji su rastuća inflacija, poskupljenje hrane za 54%, devalvacija lire i neuspješan odgovor na potrese. Izvještaji s terena govorili su o sporosti akcija spašavanja, neadekvatnoj pomoći unesrećenima, nekontroliranoj gradnji. I dok je njegova stranka 2001. došla na vlast usred ekonomske krize i potresa na sjeveru zemlje, kapitalizirajući bijes javnosti zbog nesnalaženja tadašnje vlade, sada bi mu se to moglo vratiti kao bumerang.  

- To što nam se dogodilo je bila Božja volja. Potres se ne bi trebao politizirati. Nije ga izazvao naš predsjednik. Dao je sve do sebe da nam pomogne,smatra Ibrahim, stanovnik provincije Hatay.

- Ne znam što ovaj čovjek govori. Nitko nam nije pomogao. Vlastitim smo snagama pokušali doći do svojih obitelji. Tijekom prvih sati, a onda i danima kasnije pronalazili smo njihova mrtva tijela. To što govori o Erdoganu su laži, rekla je Guzda, stanovnica provincije Hatay. 

Analitičari upozoravaju da ne treba podcjenjivati Erdoganovu nacionalističku politiku koja je podigla ugled islama u zemlji i privlačnost takve politike konzervativnim glasačima, kao ni ekonomski procvat u prvoj polovici njegove vladavine. Tursku tako očekuju neizvjesni izbori koji se pažljivo prate i izvan te zemlje, a čiji se rasplet očekuje u drugom krugu, 28. svibnja.