"Putin spreman upotrijebiti nuklearno oružje procijeni li da je to potrebno"

Američki predsjednik Joe Biden iznenada je posjetio Kijev. Ruski predsjednik Vladimir Putin jučer se iz Moskve obratio javnosti, a konferencija u Muenchenu je otvorila pitanja daljnje pomoći Europe i svijeta Ukrajini, ali i ulozi diplomacije u mogućem završetku rata. 

Svi se pitaju - hoće li Rusija "obilježiti" početak invazije na Ukrajinu 24. veljače žestokim udarom na ukrajinske položaje.

- Borbena djelovanja su prvenstveno vezana za određene strateške ciljeve, neovisno o datumu. Prosječno dnevno ispaljuju preko 50 tisuća projektila na ukrajinske snage, rekao je gostujući u emisiji "U mreži Prvog" Marinko Ogorec. 

- Ne mislim da će biti nešto "ekstra", no brojni zapadni mediji govore o ključu simbolike, smatra povjesničar Tvrtko Jakovina. 

Osvrnuo se i na događaje posljednja dva dana, posjet Joea Bidena Kijevu i Varšavi te govor Vladimira Putina u Moskvi. 

- Biden je možda izgledao kao da ima "fragilnu konstituciju", ali je pokazao da može jamčiti zajedničku snagu i pokazati sve ono što je NATO. Putin nije djelovao ustrašen, imaju robusnu ekonomiju kojoj sankcije još ne smetaju. Tu je i dolazak kineskog predsjednika Xi Jinpinga, bojim se da smo tek u prvoj godini dugogodišnjeg sukoba.

Marinko Ogorec kaže da je Putin spreman upotrijebiti nuklearno oružje.

- Ako za to postoji potreba, ako on smatra da je za to nastupila potreba. Sukob ne ide na ruku Ukrajincima. Vidimo da u velikoj mjeri Ukrajina pomalo posustaje. Rusija nastavlja s ofenzivom, a kako će završiti to ćemo vidjeti. Što se sukob produljuje, to je problem veći i teži, ističe. 

"Puno je onih koji su zabrinuti smjerom razvoja rata"

Povjesničar Jakovina ističe da je ruska vojna doktrina takva da mogu upotrijebiti nuklearno oružje ako je njihov teritorij ugrožen. 

- Očito ovo ide u smjeru da će Ukrajini trebati živa sila. Ako će trebati živa sila, onda će taj rat postati nešto sasvim drugačiji. O tome se, barem javno, ne govori. Puno je onih koji su zabrinuti sa smjerom. Tu je i Rusija koja se poziva na Drugi svjetski rat. Traje i inicijativa u UN-u, kakva će biti osuda Rusije. Koliko će Rusi imati podrške, iako te rezolucije malo znače, to su sve pitanja. 

Analitičar Ogorec kaže da su gubici veliki i na jednoj i na drugoj strani, no da tu stvari na idu na ukrajinsku stranu. 

- Ukrajinci, moram konstatirati, gube najkvalitetnije ljudstvo. Njihovi se gubici odnose na izuzetno osposobljene vojnike koje su nažalost izgubili u velikom broju. Rusija isto gubi, ali uglavnom se govori o skupini Wagner te koju dodatno popunjavaju zatvorenici iz zatvora.

Tvrtko Jakovina osvrnuo se i na Putinovu izjavu tijekom govora, a kada je rekao da "je nemoguće Rusiju poraziti na bojištu". 

- To je krivo. Rusija je bila poražena više puta u prošlosti. To ne bi bilo tako neobično Rusiji. Početkom 20. stoljeća su poraženi te Prvi svjetski rat je u određenom smislu bio poraz. 

Marinko Ogorec govorio je o tome što bi značio vojni poraz Rusije i eventualni raspad.

- Rusija je ogromna zemlja, postoji stoljećima. Takva kakva je će postojati i dalje. Raspad Rusije ne bi bila dobra opcija. Onaj tko o tome razmišlja, mislim da loše razmišlja o međunarodnim odnosima. Rusija treba opstati, ali ne smijem biti pobjednik u ovom ratu. U potpunosti bi se promijenila paradigma međunarodnih odnosa, a koja ne bi bila dobra.