Kovač: U međunarodnoj politici ne dominiraju ljudska prava i demokracija

Amerika je nekada bila država koja je reagirala na agresiju silom, država koja je podržavala međunarodno pravo, a danas svjedočimo o situaciji u kojoj Donald Trump pregovara o puštanju ukrajinskog teritorija agresoru u zamjenu za mir.  

Kovač: Očekujem daljnje zbližavanje Amerike i Rusije

Bivši ministar vanjskih poslova Miro Kovač kazao je u HTV-ovoj emisiji "Otvoreno" kako je Amerika još uvijek zemlja hrabrih i slobodnih ljudi. Ali je Amerika u prošlosti donosila odluke, koje su u njezinom nacionalnom interesu.

- Sjetimo se Drugog svjetskog rata, suradnju sa Sovjetskim savezom protiv nacističke Njemačke. U međunarodnoj politici treba biti realan, ne dominiraju ljudska prava i demokracija. Dominiraju strateški interesi, poručio je Kovač.

Naglasio je kako je Trump odlučio sa svojim ljudima, koji ga okružuju, da treba ublažiti odnose između Rusa i Kineza, jer oni ugrožavaju Ameriku na financijskom, gospodarskom i strateškom planu.

- Prema tome to je sadašnja orijentacija prema pregovorima između Amerikanaca, Rusa i Ukrajinaca jest rezultat te strateške reorijentacije, kazao je Kovač.

Dodao je kako je Amerika dovoljno jaka da može nametnuti pregovore. Prije nekoliko tjedana Trumpove izjave oko pregovora o Ukrajini, nisu imale odobrenje primjerice Europske unije, a sada isti ti ljudi podržavaju pregovore o primirju i prekidu vatre.

Rekao je da očekuje da će doći do daljnjih zbližavanja odnosa Amerike i Rusije. I da će se stvoriti prilika za prekid vatre.

- Sporazum sigurno neće biti pravedan, poručio je.

Važno je da Ukrajinci dobiju predah. 

Jakovina: Razgovor između Trumpa i Putina za Stari kontinent i Ukrajinu nisu osobite vijesti

Povjesničar Tvrtko Jakovina s Filozofskog fakulteta u Zagrebu istaknuo je da su Ukrajinci umorni od sukoba.

I današnja poruka predsjednika Zelenskog ide u tom smjeru. Zelenski je naglasio kako očekuje da ga Trump izvijesti o razgovoru s Putinom, te da je Ukrajina spremna na razgovore o miru.

Dodao je da još uvijek nema pune suglasnosti između Europe, koja je rekla da će stati uz Ukrajinu, no to bez SAD-a neće ići. Rezultat današnjeg razgovora od devedeset minuta ima tri naglaska.

- To je jedna hokejaška utakmica između Rusije i SAD-a, razmjena 175 zarobljenika, što je ništa i 30 dana da se neće udarati na ukrajinsku energetsku infrastrukturu, djeluju dosta malo. Mi ne znamo što je u tih 90 minuta još uvijek stalo. Osim što znamo da Europa nije bila apostrofirana, bila su apostrofirana dva problema na Bliskom istoku. Za Stari kontinent i za Ukrajinu, ovo nisu posebne vijesti, rekao je.

Akrap: Treba postići suverenitet u digitalnoj i informacijskoj domeni

Prorektor Sveučilišta obrane i sigurnosti "Dr. Franjo Tuđman"Gordan Akrap rekao je kako nitko ne bi ginuo u Ukrajini da Rusi nisu napali Ukrajinu.

Rusija smatra Ukrajinu, koja je međunarodno priznata, kao svoj dio političkog teritorija. I cijeli problem je, te velike ruske strategije.

- Ako joj se prizna određeno osvajanje Ukrajine, neće stati s Ukrajinom, naglasio je Akrap.

No, s druge strane pitanje je, je li Europa konačno shvatila da treba prilagoditi svoje politike i da je pitanje sigurnosti ozbiljno pitanje, koje definira praktički sve ostale aspekte života na pojedinačnoj i zajedničkoj razini.

Akrap je poručio da nema sigurnosti ni u jednom aspektu, ako se ne može jamčiti vlastitom stanovništvu ili zajednici da protivnik neće napasti.

Rekao je da treba postići suverenitet u digitalnoj i informacijskoj domeni.

- Moderni ratovi vode se prvenstveno u informacijskoj i digitalnoj domeni, kazao je.

Kovačević: Pitanje primjene članka 5 je otvoreno pitanje za sadašnju američku administraciju

Nakon raspada Sovjetskog Saveza, Ukrajina je bila treća nuklearna sila. Božo Kovačević, bivši hrvatski veleposlanik u Moskvi, objasnio je što se tada dogodilo.

Naglasio je da treba reći da se to dogodilo na insistiranje SAD-a.

- Sjedinjene Američke Države su insistirale da se Bjelorusija, Kazahstan i Ukrajina moraju odreći nuklearnog oružja. I pružili su im snažno jamstvo sigurnosti. Sada slušamo o tome, dajte nam snažno jamstvo sigurnosti, pa vidimo koliko to vrijedi, poručio je Kovačević.

Hoće li Trump jednostavno odustati od NATO-a?

Trump očito ne cijeni multilateralne aranžmane i očito je da će on sljedeću logiku, America first, procijeniti u svakom pojedinom slučaju.

Trump je i rekao da je on siguran da ni jedna europska zemlja ne bi primijenila članak 5, da je Amerika napadnuta, ali pokazalo se suprotno i to 2001.

- Pitanje primjene članka 5 je otvoreno pitanje za sadašnju američku administraciju. Ako ona procijeni da to nije u interesu Trumpovih birača, onda Amerika neće intervenirati, čak i ako neka zemlja članica NATO bude napadnuta, poručio je. 

Osvrnuli su se i na situaciju u Bosni i Hercegovini.