"Ukrajina bi teško mogla bez pomoći SAD-a i EU-a, pomoć će stizati i dalje"

Pomoć SAD-a i Europske unije Ukrajini će se nastaviti. Ukrajina bi bez pomoći Zapada vrlo malo mogla izdržati jer je doslovno vezana za tu pomoć, istaknuli su analitičari i stručnjaci za geopolitiku i sigurnost u HTV-ovoj emisiji "Otvoreno". 

Gordan Akrap, stručnjak za geopolitiku sa Sveučilišta obrane i sigurnosti "Dr. Franjo Tuđman", kazao je kako sumnja da bi Ukrajina mogla ostati prepuštena sama sebi, jer u američkom Kongresu i Europskom vijeću nema jedinstva o daljnjoj potpori toj državi.

- I Amerikanci će doći do toga u svojim unutarnjo-političkim pregovorima i razgovorima. Nastavit će se pomoć Ukrajini. I u Europi će se doći do toga da će se nastaviti pomoć Ukrajini. Previše je ljudi, sredstava, tehnike do sada uloženo da bi se samo stalo. S druge strane, političke, sigurnosne, vojne, gospodarske posljedice toga da se prekine pomoć Ukrajini i zaustavi oslobađanje ukrajinskog teritorija donijelo bi vrlo teške posljedice ne samo za kolektivnu sigurnost Europe nego i na globalnoj razini. To bi bio jasan pokazatelj takmacima, kao što je Kina, da agresija na suverenu državu može nekažnjeno biti, istaknuo je Akrap.

Tihomir Vinković, vanjskopolitički komentator HRT-a, podsjetio je da se večeras izvanredno sastaje američki Senat i da će nastaviti pregovore o pružanju dodatne pomoći Ukrajini. Približena su, tvrdi, stajališta kako bi se do srijede postigao dogovor.

Kad je riječ o EU i Ukrajini, kaže da nema pesimizma. Nova, izvanredna sjednica Vijeća EU-a održat će se 1. veljače. Do tada ima dovoljno već odobrenih sredstava za Ukrajinu da bi se mogla davati onakva pomoć kakva je do sada obećana.

- Što se tiče vojne pomoći, to daju pojedinačno države članice. Tako da tu treba vidjeti, to ne ide ni na razini NATO-a, ni na razini Europske unije, nego baš pojedine države članice, dodao je među ostalim Vinković.

- Kada zbrojimo sve što je do sada dala EU kao takva, kao organizacija, kada zbrojimo ono što su dale države članice, to je ipak više nego što su dale Sjedinjene Američke Države. Međutim, medijska slika je potpuno drugačija, tvrdi Vinković.

Marinko Ogorec, vojni analitičar s Veleučilišta Velika Gorica, istaknuo je da bi Ukrajina mogla vrlo malo izdržati da kojim slučajem ostane bez ključne pomoći Zapada.

- Ona i sada dosta teško izdržava pritisak Rusije na svim svojim bojišnicama. Ako bi došlo do toga da bi ta pomoć nestala sa Zapada, ona ne bi dugo izdržala. Ona nema potencijala da bi mogla na neki način revitalizirati svoju vojnu industriju, da bi ostvarila sve što joj je potrebno. Znači, ona je doslovno vezana na pomoć sa Zapada. Ako bi ta pomoć sa Zapada nestala, to ne bi bilo dobro za Ukrajinu, rekao je Ogorec. Dodao je kako je nužno da im pomoć stigne što prije.

Donald Trump i pomoć Ukrajini

U slučaju da na idućim američkim izborima pobijedi Donald Trump, ne može se reći da bi automatski došlo do presijecanja pomoći Ukrajini, smatra Vinković. Podsjetio je da je Trump dao najveće sankcije Rusiji zabranom nastavka gradnje Sjevernog toka, a Ukrajini financijsku i vojnu pomoć. 

- Ukrajina je dobila prvu pomoć koju je odobrila Bidenova vlada tek tri mjeseca poslije agresije. Bidenova vlast je dopustila već u trećem mjesecu 2021. godine, kada su preuzeli vlast, da se nastavi gradnja, dakle skinuli su sankcije sa Sjevernog toka 2. Biden je taj koji je pokušao razgovarati s Putinom. Naravno da je vidio da ne može razgovarati s Putinom, rekao je Vinković i dodao da su se iz američke administracije, prije ruske agresije na Ukrajinu, mogli saznati ruski planovi, ali europski saveznici nisu u to vjerovali.

Teško prohodno zemljište otežava borbene akcije

Na bojištu u Ukrajini trenutačno je "status quo", kazao je Ogorec. Vremenske nepogode su takve da je zemljište vrlo teško prohodno. Teška tehnika ne može se koristiti, osim na kanaliziranim prostorima. Jednostavno je tempo napada i borbenih djelovanja stao i s jedne i s druge strane, dodao je.

- Napadaju se s pješačkim postrojbama, ali u vrlo ograničenoj mjeri. Uglavnom se napada topništvom, dronovima ako im to omogućuju vremenski uvjeti plus još eventualno dalekometni projektili, rekao je. I jedna i druga strana, kaže, prikupljaju svoje pričuve i snage za vjerojatno nastavak kada bude bila bolja situacija ili čekaju proljeće kada se "zemlja stisne". 

Prema mišljenju Ogorca, rat u Ukrajini može još jako dugo trajati. Kazao je kako Rusija ima dosta potencijala i resursa za nastavak rata. Ukrajina će pak moći nastaviti rat ako bude dobivala odgovarajuću pomoć sa Zapada.

Doba sukoba velikih sila 

Teško je reći koliko će mađarski premijer Viktor Orban dugo ustrajati na vetu na pomoć Ukrajini, tvrdi Akrap.

- Mađarska politika u posljednjih nekoliko godina ima vrlo zanimljive preokrete, posebno kada pogledamo situaciju sa Švedskom, gdje ona s Turskom blokira njezin ulazak u NATO.  Mađari su rekli da neće biti zadnji. Znači oni će čekati "mig" iz Turske pa će dati suglasnost. Isto tako je i ovdje, kazao je Akrap. Istaknuo je da su mađarski premijer i turski predsjednik osovina koja unosi određeni nemir i nesigurnost. Međutim, kaže da je uvjeren da se daleko od očiju javnosti te stvari rješavaju na znatno višoj razini i s drugačijim partnerima i saveznicima.

Nalazimo se, kaže, u ozbiljnom dobu sukoba velikih sila - koja ostaje svjetska sila (SAD), sile koja je u padu (Rusija) i sile koja je u porastu (Kina).

Mađarski premijer Viktor Orban izišao je prošlog četvrtka iz dvorane na summitu Europskog vijeća, kada se odlučivalo o pokretanju pregovora s Ukrajinom. Orban je tada rekao da nije želio sudjelovati u donošenju te odluke. Iz diplomatskih izvora se doznaje da je Orban bio odsutan iz dvorane na unaprijed dogovoren način. Orbanov izlazak iz dvorane i glasovanje u Vijeću komentirao je Tihomir Vinković.

Kazao je i da se nikada nije dogodilo da netko uopće ne glasuje. Prema pravilu - svi moraju biti nazočni i svaka država mora biti predstavljena čelnikom vlade ili čelnikom države. Prisjetio se i slučaja kada je hrvatski premijer imao COVID, pa je preko videoveze gledao, ali je slovenski premijer u tom trenutku mogao glasovati uime Hrvatske, naravno, prema prijašnjem dogovoru.

Prioriteti EU-a - politika proširenja

Ogorec smatra da je Europskoj uniji prioritetno, u sigurnosnom smislu, sačuvati stanje kakvo je i ne dopustiti širenje rata na područje EU-a. Osim te situacije, EU se suočava, kako kaže, i s ilegalnim migracijama.

- Vidimo da je cijeli niz zemalja ilegalnim migracijama destabiliziran, rekao je i istaknuo Švedsku, kao državu  koja je unazad 15 - 20 godina, kako kaže, bila primjer sigurnosti, stabilnosti, uljuđenosti, civiliziranog načina života, a sada ima vojsku na ulicama koja čuva red i mir. To je jedan od problema s kojima se Europska unija suočava, a koji nisu vezani za rat s Ukrajinom, rekao je Ogorec.

Ogorec procjenjuje da se teško može očekivati preokret ili pomak na bojištu bilo koje strane, jer vremenske prilike, tvrdi, nisu takve. Pa i da se vremenske prilike stabiliziraju, smatra, da se teško može napraviti nešto konkretnije. Ukrajini nedostaje ljudskih resursa, Rusiji nedostaje inicijativa, a i kod jedne i kod druge strane osjeća se ratni zamor.

Akrap smatra da je nemoguće zamisliti da npr. Rusija pobijedi u Ukrajini. Kaže da je to neprihvatljivo za cijeli Zapad. Na terenu se može vidjeti, dodao je - da ruske snage pokušavaju voditi ofenzivna djelovanja na velikoj većini bojišta, a ukrajinske su povukle svoje snage, odmaraju ih i spremaju za vrijeme kada se može napraviti dodatno napredovanje.

Prve procjene, tvrdi Vinković, bile su da će Ukrajina pasti za dva tjedna, a Kijev možda za 10 dana. To se nije dogodilo, kazao je i rekao da je Volodimir Zelenski simbol otpora nečemu što je prijetnja za Zapad od onoga trenutka kada je navodno kazao da "mu ne treba prijevoz za izlazak iz Ukrajine, već oružje". 

Kad i kako okončati rat?

Ogorec napominje da se ratu za sada ne vidi kraj, da će trajati još poprilično te da nijedna strana još nije spremna sjesti za pregovarački stol. Obje strane, kaže, imaju maksimalistička stajališta, a dok i jedna i druga strana ne budu spremne na poprilično bolne kompromise, neće se moći sjesti za pregovarački stol.

Najgore je, kaže Tihomir Vinković, kada se kroz medije pokušava progurati da je netko predložio Ukrajini pregovore.

- To je vrlo opasna stvar. Spominju se imena i bivšeg glavnog tajnika NATO-a Rasmussena i slično, koji je savjetnik u Ukrajini. Samo činjenica da je tako nešto izašlo može značiti stvarnu destabilizaciju. Tako da nemam podatke, imam informacije, ali nemam podatke i ne znam.

Akrap napominje da se ne vode pregovori između Rusije i Ukrajine. Povratak na temeljne postavke od 24. veljače 2022. godine, na oslobađanje tih okupiranih teritorija, je jedan od ključnih preduvjeta za početak bilo kakvih ozbiljnih pregovora, kazao je.