Kremlj odbija produljiti primirje dok Kijev ne prihvati ruske uvjete

Kremlj je odbio produljiti uskrsno primirje koje je na snazi u Ukrajini, a istječe u nedjelju navečer, dok Kijev ne prihvati uvjete koji bi omogućili da se zajamče "interesi" i "ciljevi" Moskve.

- Sve dok Volodimir Zelenski nema hrabrosti preuzeti tu odgovornost, specijalna vojna operacija nastavit će se nakon isteka primirja, rekao je Dmitrij Peskov, predsjednikov glasnogovornik u intervjuu na državnoj televiziji emitiranom u nedjelju.

Dan prije u svojem je dnevnom obraćanju ukrajinski predsjednik Zelenski izjavio kako bi bilo "ispravno" da se primirje produlji, dodavši i da je taj prijedlog iznio Moskvi.

No Peskov je rekao da je primirje Putinova "humanitarna gesta".

Ruskoj vojsci Putin je naredio da ostane u stanju visoke pripravnosti u slučaju provokacija, dodao je Peskov.

Ukrajina i Rusija međusobno se optužuju za kršenje uskrsnog primirja

Ukrajina i Rusija u nedjelju su se međusobno optužile za tisuće činova kršenja primirja uspostavljenog prethodnog dana na ukrajinskoj fronti, koje je dogovoreno tijekom pravoslavnog Uskrsa.

Kremlj je u četvrtak objavio da će primirje početi u subotu u 16 sati po lokalnom vremenu i trajati do kraja nedjelje, odnosno ukupno 32 sata.

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski prihvatio je primirje koje je predložio Vladimir Putin, navodeći da će Kijev "uzvratiti istom mjerom" na svako rusko kršenje.

Kao i kod sličnog primirja prošle godine, zatišje na fronti dugoj 1200 kilometara bilo je relativno.

U izjavi od nedjelje ujutro ukrajinski glavni stožer tvrdi da su snage Kremlja prekršile primirje 2299 puta.

Nekoliko minuta poslije u izjavi na aplikaciji MAX rusko ministarstvo obrane optužilo je ukrajinske snage za 1971 čin kršenja primirja.

Dvije vojske međusobno su se optužile za stotine topničkih napada, napada dronovima i nekoliko napada postrojbi.

Upućujući na relativno smanjenje vojne aktivnosti, ukrajinski glavni stožer ipak je naglasio da nije zabilježio ruske napade bespilotnim letjelicama dugog dometa Šahed, navođene bombe ili rakete.

Gotovo svake noći na Ukrajinu se izvode stotine ruskih napada bespilotnim letjelicama dugog dometa, a Kijev uzvraća udarima na ruski teritorij desecima bespilotnih letjelica.

U ruskoj Kurskoj regiji koja graniči s Ukrajinom, guverner Aleksandar Hinštejn optužio je Kijev u subotu da je prekršio primirje napadom dronom na benzinsku postaju u gradu Lgovu, ozlijedivši tri osobe, uključujući bebu.

S druge strane granice šef uprave ukrajinske Sumske regije na sjeveroistoku, Oleg Grigorov, optužio je rusku vojsku da je u subotu navečer dronom napala kola hitne pomoći, ozlijedivši troje bolničara.

"Uglavnom mirno"

U Harkivskoj regiji na sjeveroistoku Ukrajine 32-godišnji potpukovnik Vasilj Kobziak rekao je u nedjelju ujutro za AFP da su stvari u njegovu sektoru "uglavnom mirne".

Prema riječima ovog časnika iz 33. mehanizirane brigade, primirje nije "potpuno" na snazi, ali smanjeni intenzitet borbi omogućio je njegovim vojnicima da u nedjelju ujutro nedugo nakon zore, po temperaturama oko nule, prisustvuju uskrsnoj misi u lokalnoj šumi.

- Naši suborci imaju sreću, kao što vidite, da im se blagoslove uskrsne košare i da osjete toplinu i radost ovog blagdana, rekao je za AFP, referirajući se na vjersku tradiciju svećenika koji blagoslivljaju hranu i jaja tijekom proslave.

Čestitajući Uskrs sunarodnjacima, ukrajinski predsjednik naglasio je da je njegova zemlja proživjela najtežu zimu u svojoj povijesti i dočekala proljeće unatoč agresiji s kojom se suočava.

- Petu godinu zaredom slavimo Uskrs unatoč boli, kušnjama i zlu koje okružuje našu zemlju. Činimo to dokazujući da Ukrajinci ostaju Ukrajinci - zauvijek. Nijedan rat to ne može izbrisati. Ovaj će dan za nas uvijek biti dan obitelji, topline, vlastitog doma i dječjeg smijeha u njemu. A da bi se taj smijeh čuo, tisuće Ukrajinaca na prvim crtama brane Ukrajinu i svoje obitelji, poručio je Volodimir Zelenski, ukrajinski predsjednik.

Prošle godine slično je primirje najavljeno u Ukrajini za pravoslavni Uskrs, ali su se obje strane međusobno optuživale za njegovo kršenje u brojnim prilikama.

Posljednjih mjeseci nekoliko rundi pregovora pod posredništvom SAD-a nije uspjelo približiti zaraćene strane sporazumu o završetku borbi koje su počele ruskom invazijom na Ukrajinu u veljači 2022. Proces se dodatno usporava kako se pozornost Washingtona preusmjerava na Iran.

Rat u Ukrajini koji je pokrenula Moskva odnio je stotine tisuća života, što ga čini najsmrtonosnijim sukobom u Europi od Drugog svjetskog rata. Milijuni su raseljeni.

Kijev već dugo zahtijeva produljeno primirje kako bi se olakšali pregovori o sporazumu za kraj rata. No Moskva odbacuje tu ideju, tvrdeći da bi dulja stanka omogućila ukrajinskoj vojsci da ojača.