WMO upozorava: El Niño mogao bi biti najjači dosad

Zbog iznimno snažnog El Niña svijet se treba pripremiti na ekstremne vrućine, suše i poplave u nadolazećim mjesecima, upozorila je Svjetska meteorološka organizacija.

Temperature oceana u tropskim dijelovima Tihog oceana, koje snažno utječu na vremenske prilike diljem svijeta, već su između 2,2 i 2,6 stupnjeva Celzijevih iznad prosjeka.

Temperature vode ispod površine mora na nekim su mjestima u srpnju i početkom kolovoza bile i više od osam stupnjeva iznad prosjeka.

El Niño je prirodni klimatski fenomen koji se pojavljuje svake dvije do sedam godina. Počinje zagrijavanjem površine mora u središnjem i istočnom ekvatorijalnom Pacifiku, a potom mijenja globalne obrasce vjetra i atmosferske cirkulacije. Iako nije uzrokovan klimatskim promjenama, one mogu pojačati njegove učinke.

Svijet se mijenja, istina je bolna, prirodu smo toliko promijenili da se sada suočavamo s ekstremnim vremenskim uvjetima koji će utjecati na način na koji živimo.

Realna je to prognoza stručnjaka Svjetske meteorološke organizacije, koji tvrde da je ova godina bila teška, ali da bi sljedeća mogla biti još teža.

WMO: El Niño mogao bi biti najjači dosad

Najnoviji podaci WMO-a pokazuju da je fenomen El Niño ojačao i da će se nastaviti razvijati kao vrlo snažan, pa čak i iznimno snažan događaj.

- Ako se taj trend nastavi, mogao bi nadmašiti sve dosad zabilježeno otkako smo počeli s praćenjem, odnosno doslovno izaći izvan okvira ljestvica kojima smo se koristili protekla četiri desetljeća, rekla je Celeste Saulo, glavna tajnica Svjetske meteorološke organizacije.

Upozorenja već potvrđuju razmjere problema. El Niño može donijeti sušnije uvjete Australiji, Indoneziji i jugu Afrike, dok zapadnoj obali Južne Amerike, istočnoj Africi i jugu Sjedinjenih Država prijete obilne oborine. Europa je njegovim izravnim utjecajem uglavnom manje pogođena.

No, kada se prirodni fenomen poklopi s već zagrijanim planetom, posljedice mogu biti još snažnije.

- Budimo iskreni. Planet nam šalje signale koji dolaze brzo, snažno i učestalo: poplave, požari, klizišta i katastrofe posvuda, što pogađa ljude, planet i naša gospodarstva. Stoga moramo djelovati. Moramo činiti više, a ne manje, rekla je Inger Andersen, izvršna direktorica Programa Ujedinjenih naroda za okoliš.

Klimatske promjene pojačavaju posljedice El Niña

Na posljedice upozoravaju i stručnjaci koji prate stanje na terenu.

Nedavni događaji iz Južne Amerike, kada je El Niño poharao Čile i Peru, pokazuju da se još uvijek samo čudimo snazi prirode, da nismo spremni na djelovanje i da samo znamo utvrđivati posljedice i štetu.

- Nazivam to savršenom olujom jer se u pozadini toga nalazi i dugoročniji signal povezan s globalnim zagrijavanjem i klimatskim promjenama. Već postoje podaci, rekao bih, statistički važni koji potvrđuju da se to doista događa, već se statistički može dokazati da su se u nekoliko dijelova svijeta intenzitet i učestalost ekstremnih pojava povećali, rekao je Walter Baethgen, profesor emeritus na Sveučilištu Columbia.

Poljoprivrednici pred novim klimatskim izazovima

Klimatske promjene posebno snažno osjećaju poljoprivrednici. Područja koja su nekad imala umjerene vremenske uvjete suočavaju se s masovnim poplavama, dok neke zemlje u tropskim vlažnim pojasevima bilježe sve dulja razdoblja suše. Posljedice su izravne - od prinosa do cijena hrane.

- Prisiljeni smo promijeniti paradigmu. Već sada vidimo da ćemo proizvesti samo pola količine kukuruza potrebne za domaću potrošnju. Jasno je da industrija stočne hrane pokušava prijeći s kukuruza na druge žitarice. Smatram da bi svi trebali razmisliti o tome što se isplati proizvoditi i kakve im se prilike nude u srednjoročnom razdoblju, rekao je Tamas Petohazi, predsjednik Udruge mađarskih uzgajivača žitarica.

Za neke poljoprivrednike problem više nije samo pitanje prinosa, nego preživljavanja.

- Zbog velike suše nemoguće je zaraditi za život baveći se poljoprivredom. Nema ni poslova za dnevnicu. U danima kad nađemo posao, kupujemo hranu. U suprotnom, zbog ove suše jednostavno gladujemo. Zaista je teško baviti se poljoprivredom, rekao je A.M. Pathmasena, poljoprivrednik iz Šri Lanke.

WMO i Ujedinjeni narodi zato pozivaju države na pripremu i pravodobno djelovanje. Među preporukama su jačanje sustava ranog upozoravanja kako bi se stanovništvo moglo na vrijeme zaštititi od ekstremnih vremenskih uvjeta, ali i prilagodba poljoprivrede.

Poljoprivrednicima se, među ostalim, preporučuje prelazak na kulture otpornije na sušu. No takva prilagodba mogla bi imati i svoju cijenu - od promjene proizvodnje do mogućeg rasta cijena poljoprivrednih proizvoda.