Uoči dvoboja s Portugalom: Zašto je Hrvatska mnogima zemlja snova

Portugal, izgubljeni mediteranski rođak – iako njegove obale ne zapljuskuje Sredozemno more, nego mnogo hladniji Atlantik – kulturom, poviješću, gastronomijom i opuštenim načinom života dijeli mnoge mediteranske vrijednosti. Upravo zbog toga, baš kao i Hrvatska, privlači ljude koji traže kvalitetniji i mirniji život.

Posljednjih godina među njima je sve više potomaka hrvatskih iseljenika iz Južne i Sjeverne Amerike. Portugal im je često prva europska adresa, ali ne i konačno odredište. Njihov cilj je Hrvatska, zemlja njihovih predaka.

Laura i Levy Amback u Lisabon su stigli prije dvije i pol godine. Iako su ondje pronašli novi dom, svoju budućnost vide u Hrvatskoj, zemlji iz koje potječu Levyevi preci.

- U današnje vrijeme, kada se kultura izgubila, posebice u Europi, mislim da je Hrvatska i dalje vrlo tradicionalna zemlja. To nam se sviđa jer smo se na to naviknuli u našim obiteljima. Sviđa mi se što je to katolička zemlja, sviđa mi se hrvatska kuhinja, kaže Laura Amback.

Dodaje kako se u obitelji i danas pripremaju jela hrvatskog podrijetla, iako su se tijekom generacija izgubili njihovi izvorni nazivi.

Levy Amback četvrta je generacija hrvatskih iseljenika u Brazilu. Njegovi su se preci iz Osijeka doselili u Južnu Ameriku u potrazi za zemljom i boljim životom.

- Oduvijek sam imao želju vratiti se u Hrvatsku i povezati sa svojim korijenima. Predao sam zahtjev za hrvatsko državljanstvo i sada čekam, kaže Levy.

Povratak korijenima

Lisabon je privremena postaja i za Amber Valdez Knežević, potomkinju hrvatskih iseljenika koja također čeka hrvatsku domovnicu.

Proces prikupljanja dokumentacije trajao je više od godinu dana.

- Kopala sam po arhivima, tražila datume rođenja i smrti svojih predaka, popise putnika s broda kojim su stigli u Ameriku. Bila je to velika avantura, prisjeća se.

Njezin pradjed u Ameriku je otišao iz Šibenika, a prabaka s otoka Suska. Danas Amber sanja o životu u Hrvatskoj.

- Želim postati Hrvatica kako bi mi srce bilo ispunjeno. Dobit ću priliku živjeti među ljudima, jezikom i kulturom svojih predaka i ponovno otkriti tko sam. Mislim da su mnogi Amerikanci izgubili taj osjećaj pripadnosti jer su se njihove obitelji morale potpuno prilagoditi novom načinu života, kaže.

Smatra kako se sve više potomaka iseljenika želi vratiti korijenima i ponovno uspostaviti vezu sa zemljama iz kojih su njihovi preci otišli.

Praprapradjed došao iz Hrvatske u Peru

Sličnu priču ima i Andrea Barrionuevo, rođena i odrasla u Peruu, koja je svoje hrvatske korijene počela istraživati zahvaljujući ocu, posljednjem članu obitelji koji nosi prezime Grgurević.

- Priča počinje 1840-ih godina kada je moj praprapradjed Ivan Grgurević brodom stigao u Peru zajedno s braćom i sestrama. Njihovi potomci danas su raspršeni diljem zemlje i mnogi ni ne znaju da dijelimo zajedničke hrvatske korijene, govori Andrea.

Život u Hrvatskoj već je iskusila, a u Portugal ju je dovela ljubav. Vjeruje da će jednoga dana i svojoj djeci prenijeti svijest o hrvatskom podrijetlu.

- Sigurno ću im reći da imaju priliku živjeti i u Hrvatskoj, zemlji svoje majke, rekla je.

Broj hrvatskih državljana u Portugalu posljednjih godina raste, ponajviše zahvaljujući potomcima hrvatskih iseljenika iz Južne Amerike. Privlači ih sličan način života, ali i jezična bliskost portugalskog i španjolskog jezika, koja mnogima olakšava prilagodbu prije konačnog preseljenja u Hrvatsku.

Poput odlaska njihovih predaka prije više od stoljeća, i povratak u domovinu ponekad traje generacijama – uz poneku usputnu postaju.

Emisija Globalna Hrvatska na rasporedu je u četvrtak, 2. srpnja na Četvrtom programu HTV-a u 21:45.