Milanović: Palestinu priznati što prije; Legitimni predstavnici za narode BiH

Predsjednik Republike Hrvatske Zoran Milanović obratio se svjetskim čelnicima na Općoj skupštini Ujedinjenih naroda te naglasio da je potrebno što prije priznati Palestinu. Govoreći o situaciji u BiH, poručio je kako svaki od triju konstitutivnih naroda mora imati pravo na legitimno izabrane predstavnike.

Predsjednik Republike Hrvatske Zoran Milanović osvrnuo se povodom 80. godišnjice uspostave UN-a na važnost ove institucije.

- Za Hrvatsku su Ujedinjeni narodi oduvijek bili temeljna i ključna globalna institucija. Tijekom naše borbe za neovisnost, suverenitet, međunarodno priznanje i teritorijalni integritet, Ujedinjeni narodi odigrali su presudnu ulogu. Naš put prema članstvu i prve godine članstva više su nalikovale plovidbi po olujnom moru nego mirnom putovanju – a upravo je ova organizacija, zajedno s načelima Povelje Ujedinjenih naroda koje utjelovljuje, bila naša sigurna luka. Vjerujem da se to iskustvo pokazalo korisnim i za Hrvatsku i za Ujedinjene narode te da je donijelo mnoge pouke za budućnost – među njima i one o uspješnom okončanju složenog rata te mirnoj teritorijalnoj reintegraciji, rekao je.

Danas se, kako kaže, nalazim u jeku najvećih sukoba od II. svjetskog rata.

- Nadamo se da će besmisleno stradavanje ljudskih života u Ukrajini što prije prestati. Pozdravljamo nedavne diplomatske napore i potičemo uključiv dijalog koji može donijeti mir, kazao je.

- Izvan Europe, druge regije suočavaju se s razornim krizama. U Gazi su ubijene deseci tisuća žena i djece. Milijuni ljudi žive bez sigurnosti, hrane, lijekova i osnovnog ljudskog dostojanstva. Ovo je više od običnog rata – to je pokolj. Hitno pozivamo na njegov prekid, na sigurnu dostavu pomoći, osobito djeci, te na oslobađanje svih talaca. Trajni mir može doći jedino kroz univerzalno priznavanje legitimnih političkih težnji palestinskoga naroda, koje su mu dugo uskraćivane. Vrijeme je da to poglavlje zatvorimo, naglasio je.

Predsjednik je upozorio i na krizu u Sudanu te ustvrdio kako se UN mora prilagoditi današnjim sukobima te biti usmjeren na razumne ciljeve.

"Legitimno predstavljanje preduvjet europskog puta BiH"

Pozvao je Vijeće sigurnosti UN-a da bude učinkovitije u održavanju mira.

- VS se mora usredotočiti na održavanje mira i to nakon što mirovne misije završe, rekao je.

- Trajni mir počiva na demokraciji, legitimno izabranim vladama i legitimnim pravom naroda na svoje vođe. U našoj regiji, Hrvatska vodi legitimne političke procese koji službe kao osnova za napredak. Članstvo u EU nije lijek za sve, ali je poticaj na razvoj kao što i primjer Hrvatske pokazuje, kazao je.

Govoreći o situaciji u Bosni i Hercegovini, poručio je kako svaki od triju konstitutivnih naroda mora imati pravo na legitimno izabrane predstavnike.

- U Bosni i Hercegovini pozivamo na puno poštovanje ustavnoga poretka, suvereniteta i jednakosti triju konstitutivnih naroda. Sve strane, kao i međunarodna zajednica, moraju poštovati Daytonski-pariški mirovni sporazum. Poštivanje prava konstitutivnih naroda da biraju svoje legitimne političke predstavnike na svim razinama vlasti temeljni je preduvjet trajne stabilnosti, napretka i europske BiH, rekao je.

- Trajni mir ne može se nametnuti. On se mora graditi. A da bi bio održiv, mora obuhvaćati poštovanje ljudskih prava te razvoj koji je uključiv i pravedan – temeljne stupove svakog pravednog i prosperitetnog društva. Humanitarni sustav mora se reformirati kako bi odgovarao brže, inovativnije i kroz snažnija partnerstva s lokalnim akterima. Hrvatska podržava inicijativu Ujedinjenih naroda "Humanitarian Reset" s ciljem da odgovori postanu agilniji, učinkovitiji i utemeljeni na otpornosti. Iznad svega, strogo poštivanje međunarodnog humanitarnog prava mora ostati moralna srž multilateralizma, dodao je.

"1.744 nestale osobe nisu samo broj, to su ljudske duše"

Predsjednik je istaknuo kako Hrvatska još uvijek traga za 1.744 osobe nestale u Domovisnkom ratu.

- U Hrvatskoj, desetljećima nakon Domovinskog rata, obitelji još uvijek tragaju za 1.744 nestale osobe, to nisu samo brojevi već ljudske duše. Kao supredsjedateljica Globalne alijanse za nestale, Hrvatska se oslanja na svoje bolno iskustvo kako bi povećala globalnu vidljivost ovog pitanja, podijelila dobre prakse i ojačala suradnju. Pravda usmjerena na preživjele ugrađena je u naše zakonodavstvo i potičemo druge da slijede taj put.

- Također dijelimo hrvatski model traženja nestalih osoba. On počiva na učinkovitoj međuresornoj suradnji te na sveobuhvatnom i transparentnom pristupu bez diskriminacije, u skladu s najvišim međunarodnim standardima. Imajući to na umu, Hrvatska je ponosna što će kasnije danas, na marginama sjednice, biti domaćin događaja na visokoj razini o nestalim osobama u oružanim sukobima, posvećenog unapređenju potrage za odgovorima, nastavio je.

- Još jedno nasljeđe Domovinskog rata jest problem nagaznih mina. Hrvatska je aktivno promovirala prvu rezoluciju Vijeća za ljudska prava o nagaznim minama, usvojenu konsenzusom 4. travnja, na Međunarodni dan svjesnosti o opasnostima od mina i pomoći u protuminskom djelovanju. Rezolucija potvrđuje ugovor o zabrani protupješačkih mina i šalje jasnu poruku: nepotrebna okrutnost ovih oružja krši temeljna ljudska prava, dodao je.

Prilikom obilježavanja 10. obljetnice rezolucije Opće skupštine o Agendi 2030., naglasio je Milanović, Hrvatska ponovno potvrđuje svoju predanost ciljevima održivog razvoja i osiguravanju da nitko ne bude zapostavljen.

- Zahvaljujemo državama članicama na podršci pri izboru Hrvatske u Ekonomsko i socijalno vijeće UN-a za mandat 2026.–2028. Naši prioriteti uključivat će ubrzavanje provedbe Agende 2030., pripremu zamaha za Summit o ciljevima održivog razvoja 2027. i planiranje agende nakon 2030., kao i jačanje poveznica između humanitarnih, razvojnih i mirovnih napora, rekao je.

- U Hrvatskoj je održivi razvoj u potpunosti ugrađen u nacionalno planiranje. Nacionalna razvojna strategija Hrvatske do 2030. usko je usklađena s ciljevima održivog razvoja, što nas svrstava među vodeće globalne primjere, dodao je.