Vidović: Formiranje vlasti u BiH moguće prije Nove godine

Rezultati općih izbora u Bosni i Hercegovini upućuju na mogućnost formiranja nove vladajuće koalicije koju bi na državnoj razini činili SNSD, HDZ BiH i SDA, uz potporu manje bošnjačke stranke. Politolog Danijel Vidović u "Studiju" 4 HRT-a ocijenio je da bi to mogla biti Stranka za BiH, predvođena Semirom Efendićem.

Govorio je i o mogućim koalicijama u Federaciji BiH, izboru članova Predsjedništva te izgledima za promjenu Izbornog zakona.

"Pobjednici vrlo jasni"

Danijel Vidović je istaknuo da su izbori pokazali jasne pobjednike unutar sva tri konstitutivna naroda, ali i da političke stranke u BiH uglavnom djeluju unutar nacionalnih biračkih tijela.

- Birači nikad nisu ni odlazili od nacionalnih opcija. Unutar bošnjačkog i srpskog nacionalnog tijela bilo je nekih previranja u prošlosti, ali sve stranke u BiH su nacionalne stranke. I SDP BiH je po svom članstvu i politikama primarno nacionalno-bošnjačka stranka, naravno, socijaldemokratskog usmjerenja. Hrvati u BiH nemaju svoju ljevicu, rekao je Vidović.

Dodao je da je SNSD Milorada Dodika, iako nominalno socijaldemokratska stranka, tijekom posljednjih desetak godina postao znatno desnije orijentiran.

- Ovi opći izbori pokazali su vrlo jasne pobjednike unutar tri nacionalna korpusa. Kod Srba to je SNSD, kod Hrvata HDZ BiH, a kod Bošnjaka SDA, istaknuo je.

Pobjedu SDA među bošnjačkim biračima, smatra, zasjenio je neuspjeh njezina čelnika Bakira Izetbegovića u utrci za Predsjedništvo BiH.

- Laganu sjenu na pobjedu SDA baca velik neuspjeh Bakira Izetbegovića, budući da je Denis Bećirović postao član Predsjedništva. On nominalno dolazi iz SDP-a, ali već se u prvom mandatu strateški odmaknuo od SDP-a i gradio svoju neovisnu priču, rekao je.

Bećirovića je na izborima podržalo ukupno 14 političkih subjekata, među kojima su i stranke koje su činile dosadašnju vladajuću strukturu. Vidović smatra da njegov izbor neće predstavljati prepreku pri imenovanju predsjedatelja Vijeća ministara BiH.

"Formiranje vlasti moguće do Nove godine"

Govoreći o formiranju nove vlasti, Vidović je naglasio da političke koalicije u BiH često nisu rezultat programske bliskosti stranaka, nego potrebe za osiguravanjem parlamentarne većine.

- Potrebno je naglasiti kako u BiH ne postoje klasične političke koalicije u smislu programa. Ponekad imate dijametralno suprotna stajališta, primjerice u Republici Srpskoj u odnosu na političare iz Sarajeva i predstavnike hrvatskog naroda. Uvijek se nađe minimalni zajednički nazivnik kako bi se vlast kreirala i država mogla funkcionirati, rekao je.

Prema njegovoj procjeni, već se naziru mogući partneri u novoj vladajućoj većini.

- U Vijeću ministara to će biti kadrovi SNSD-a, HDZ-a BiH i SDA, vjerojatno uz partnerstvo neke manje bošnjačke stranke. Nagovještavalo se kako bi se moglo raditi o SDP-u, ali meni je nakon ovih izbornih rezultata, pogotovo rezultata Semira Efendića, bliža opcija da će Stranka za BiH biti u tom partnerstvu kada je riječ o državnoj razini, ocijenio je Vidović.

Sličan rasplet očekuje i u Federaciji BiH, dok bi u Republici Srpskoj formiranje vlasti moglo biti jednostavnije.

- U Republici Srpskoj velika je dominacija SNSD-a u Narodnoj skupštini, tako da Republika Srpska vrlo brzo može formirati vladu, kazao je.

U Federaciji BiH proces je složeniji zbog posrednih izbora za domove naroda.

- Očekuju nas i posredni izbori, odnosno izbor iz kantonalnih skupština u Dom naroda Federacije BiH, a potom izbor hrvatskih i bošnjačkih izaslanika u Dom naroda Parlamentarne skupštine BiH. Narodna skupština Republike Srpske bira svoje izaslanike za državni Dom naroda, objasnio je.

Vidović očekuje da bi proces formiranja vlasti mogao biti završen prije Nove godine.

Izbor Filipović prilika za promjenu Izbornog zakona

Vidović je posebno istaknuo izbor Darijane Filipović za hrvatsku članicu Predsjedništva BiH.

- Važno je naglasiti povratak legitimnog hrvatskog predstavnika, odnosno predstavnice u Predsjedništvo BiH. Protekla dva mandata imali smo Željka Komšića koji je izabran bošnjačkim glasovima. I prije toga imao je dva mandata. To je politička saga koja jako dugo traje i vjerujem da su i bošnjački birači shvatili da takav način izbora ne donosi ništa dobro ni njima kao narodu, a pogotovo ne donosi ništa Bosni i Hercegovini, rekao je Vidović.

Smatra da bi novi politički odnosi mogli otvoriti prostor za rješavanje pitanja koja su godinama izazivala prijepore.

- To je velika šansa za stabilizaciju odnosa Hrvata i Bošnjaka unutar Federacije BiH i dobar temelj za kasniji dogovor sa srpskim političkim predstavnicima oko nekih dugoročnih rješenja za BiH, istaknuo je.

Među najvažnijim otvorenim pitanjima izdvojio je reformu Izbornog zakona.

- Na stolu imamo puno otvorenih, a neriješenih pitanja. Izborni zakon samo je jedno od njih. Nadam se da je ovo novi početak. Ako bude političke volje i razuma te potpore međunarodne zajednice, to bi se pitanje već u prvoj godini mandata moglo riješiti, kazao je.

Prema njegovu mišljenju, potrebno je osigurati model prema kojem bi hrvatski birači mogli samostalno birati svoje političke predstavnike.

- Potrebna su rješenja koja bi omogućila da hrvatski narod bira svoje predstavnike bez utjecaja drugih, prvenstveno Bošnjaka. Postoji više modela kako se to može osigurati, neki su već bili na stolu i tu priču treba reaktivirati kako za četiri godine ponovno ne bismo imali strah od preglasavanja, rekao je Vidović.

Dodao je da je dugoročna stabilnost BiH u interesu svih njezinih građana te da bi politički dogovor omogućio veće usmjeravanje na svakodnevne gospodarske i društvene probleme.

Osvrnuo se i na izlaznost te prvi put korištene nove tehnologije na biračkim mjestima.

- Imali smo sustav koji kombinira klasično i elektroničko glasovanje, tako da su rezultati mogli biti obrađeni u realnom vremenu. To je bio malo kompliciraniji proces, pogotovo za starije, a možda je i to pridonijelo manjoj izlaznosti, rekao je.

Ipak, smatra da službenu izlaznost treba promatrati u kontekstu velikog iseljavanja stanovništva.

- Na biračkom popisu imamo 3,4 milijuna ljudi, dok cijela BiH, prema nekim najnovijim statistikama, ima manje od 2,5 milijuna stanovnika. Kada se uzme broj izašlih na izbore, stvarna izlaznost među stanovništvom koje živi u BiH znatno je veća, zaključio je Vidović.