Više od 388 milijuna kršćana doživjelo progon zbog vjere u 2025.

Više od 388 milijuna kršćana diljem svijeta suočilo se s teškim progonom i diskriminacijom zbog svoje vjere u 2025. godini, prema godišnjem izvješću koje je u srijedu objavila nevladina organizacija Open Doors.

Ovo je povećanje od 8 milijuna u usporedbi s 2024. godinom, izjavio je David Haemerlin, ravnatelj Open Doorsa za Francusku i Belgiju, na konferenciji za novinare u Parizu, žaleći se na rekordnu razinu.

Ta je protestantska nevladina organizacija pojasnila da broj ne znači da je 388 milijuna kršćana izravno progonjeno, već da žive u područjima teškog progona.

Katolička organizacija Aid to the Church in Need (ACN) procijenila je u studenom da 413 milijuna kršćana živi u zemljama u kojima se ne poštuje vjerska sloboda, a 280 milijuna je izravno izloženo progonu.

Za razdoblje od 1. listopada 2024. do 30. rujna 2025. Open Doors zabilježio je 4849 ubijenih kršćana, 4712 pritvorenih i 3632 crkve koje su bile meta napada.

Čak 22.702 kršćana bila su prisiljena pobjeći iz svojih zemalja zbog progona, dodaje se u izvješću, koje bilježi i 4.055 slučajeva seksualnog nasilja.

Sjeverna Koreja, gdje se vjerovanje u Boga smatra izdajom režima, i dalje je na vrhu popisa, a slijede Somalija, gdje je obraćeništvo stvar apsolutne izopaćenosti, i Jemen, prema izvješću.

Od 2015. godine subsaharska Afrika je regija u svijetu u kojoj se kršćane ubija zbog svoje vjere, s ukupno njih 4.491. Ipak, ovo je regija s najvećom kršćanskom populacijom, naglašava Guillaume Guennec iz te nevladine organizacije.

Tisuću crkava mete su napada u Nigeriji i Kini, koja intenzivira svoju politiku pripitomljavanja kršćanstva, prema nevladinoj organizaciji.

Indija je pritvorila najveći broj kršćana, njih 2.192, prema zakonima protiv obraćenja.

A Sirija, zemlja s nedavno svrgnutim predsjednikom i nejasnom budućnošću vlasti, pomaknula se s 18. na 6. mjesto na indeksu.

Mjereći 84 kriterija i uz pomoć 5000 ljudi, nevladina organizacija objavljuje ovaj "Svjetski popis" progona kršćana svake godine od 1993. godine.

Neke od njezinih podataka prošle su godine naveli američki konzervativci i Donald Trump, koji je prijetio vojnom intervencijom u Nigeriji zbog progona kršćana. Optužbe su to koje su nigerijske vlasti odbacile.

O ovom složenom pitanju, gdje se isprepliću vjerski, politički i gospodarski motivi, nevladina organizacija brani svoju metodologiju i tvrdi da broji samo slučajeve u kojima se može sa sigurnošću utvrditi da je progon doista usmjeren na kršćane.

Ako nasilje "nije povezano s njihovom vjerom" ili ako "pate na isti način kao i ostatak stanovništva", onda "to ne smatramo progonom", tvrdi. "Odbacujemo političku manipulaciju našim istraživanjem, ali naše su brojke javne i iza njih stojimo", zaključio je Haemerlin.