Von der Leyen: BiH može napredovati na putu prema EU uz provedbu reformi

Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen rekla je u utorak u Sarajevu kako BiH još ima priliku za ozbiljan napredak na putu prema članstvu u Europskoj uniji, ali sve i dalje ovisi o tome koliko su lokalni političari spremni na provedbu reformi.

Ursula von der Leyen svoj posjet Bosni i Hercegovini počela je polaganjem cvijeća u memorialnom centru Potočari u Srebrenici kao znak pijeteta žrtvama genocida 1995. godine. Nakon toga razgovarala je sa članovima Predsjedništva Bosne i Hercegovine, rekao je Ilko Barbarić u središnjem Dnevniku HTV-a.

Istaknuo je kako su na stolu bile različite teme.

- Međutim ono što je najvažnije to je bila prilika da se rekapitulira rad Vijeća ministara i drugih institucija Bosne i Hercegovine od prije godine i pol kada je Bosna i Hercegovina stekla pregovarački status, rekao je.

Dodao je i kako je Ursula von der Leyen došla 15 dana nakon što je Vijeće ministara u posljednjem trenutku usvojilo plan rasta da bi se mogla povlačiti sredstva iz Europske unije. Za BiH je predviđeno otprilike milijarda eura.

- Prvih 108 milijuna trebalo bi doći do kraja godine, optimistično je rekla Borjana Krišto, ukoliko se nakon pozitivnog screeninga ocjeni da ta sredstva mogu biti operativna za vrlo važne reforme koje čekaju BiH. S druge strane, Ursula von der Leyen kratko je poručila: nalazite se pred pragom Europske unije. Dovoljno je da napravite još neke vrlo važne korake i na taj način se već steknu uvjeti za održavanje prve međuvladine konferencije, rekao je Barbarić.

Predsjednica Europske komisije je nakon dolaska u BiH posjetila memorijalni centar u Srebrenici koji čuva uspomenu na više od osam tisuća bošnjačkih muškaraca i dječaka ubijenih u genocidu počinjenom 1995., a na društvenoj mreži X poručila je kako je bila duboko dirnuta susretom s majkama, udovicama i kćerima žrtava te da je zajednička dužnost očuvati sjećanje i sačuvati istinu kao preduvjet pomirenja.

"Europska unija", poručila je, "uvijek će se sjećati genocida u Srebrenici".

Nakon toga se u Sarajevu odvojeno sastala s članovima Predsjedništva BiH i predsjedateljicom Vijeća ministara Borjanom Krišto, a novinarima je zatim rekla da politički lideri imaju veliku odgovornost graditi budućnost na istini.

Kazala je kako je BiH prošla dugi i naporni put i sada je "na pragu Unije" pa s tim treba nastaviti, a kada ima političke volje, kako je istaknula, ima i načina da se to ostvari.

- Potrebno je donijeti reformske zakone i imenovati glavnog pregovarača, podsjetila je Von der Leyen na trenutačne prioritete za BiH.

Poručila je kako proširenje nije samo pitanje politike nego i volje i glasa naroda, a ankete pokazuju da 72 posto građana BiH vjeruje EU-u, dok dvije trećine Europljana podupire nastavak proširenja.

Von der Leyen je u BiH boravila u sklopu regionalne miniturneje nakon posjeta Crnoj Gori gdje je imala uglavnom pohvalne riječi za napredak koji je ta zemlja ostvarila nadajući se članstvu u Uniji do kraja 2028. godine.

Za razliku od Crne Gore BiH se od ožujka 2024. nije pomaknula ni za milimetar na putu prema članstvu jer je od trenutka kada joj je Europsko vijeće uvjetno odobrilo otvaranje pristupnih pregovora, nastupila nova politička kriza koja je zakočila sve reforme.

U BiH stoga do danas nisu uspjeli donijeti zakon o sudovima i o Visokom sudskom i tužiteljskom vijeću (VSTV) niti imenovati glavnog pregovarača, što su ključni preduvjeti za formalni početak pregovora čije je trajanje ionako nemoguće predvidjeti.

Tek nekoliko sati prije isteka krajnjeg roka Vijeće ministara BiH je 30. rujna uspjelo usuglasiti program reformi koji je tražila Europska komisija kako bi toj zemlji odobrila pristup fondu od oko milijardu eura nepovratnih sredstava i povoljnim kreditima iz paketa od šest milijardi eura osiguranog putem Plana rasta za šest država zapadnog Balkana.

Von der Leyen je najavila kako će Komisija pregledati dostavljeni program, a prioritet je prva međuvladina konferencija.

Krišto je u utorak kazala kako ona radi sve što je u njezinoj moći pa je tako pripremila odluku o imenovanju glavnog pregovarača, no njezino prihvaćanje ne može ishoditi bez suradnje drugih. Tu će odluku, kako je najavila, pustiti u proceduru i očekuje da se na taj način pokaže tko je za otvaranje pregovora, a tko to koči.

- Neka svi jasno kažu želimo li taj proces (europskih integracija), rekla je Krišto, koja ističe kako je mjesto BiH u EU, a svi se trebaju izjasniti jesu li za to.

Poručila je kako se ona, unatoč zaprekama, na putu provedbi reformi neće umoriti, a poticaj joj je potpora Europske komisije.

Potvrdila je i kako je s Von der Leyen razgovarala o izmjenama izbornog zakona BiH. Rekla je kako taj problem uvelike opterećuje odnose u BiH pa je potrebno poduzeti mjere kako bi se osiguralo legitimno političko predstavljanje na temelju presuda Ustavnog suda BiH i Europskog suda za ljudska prava.

Krišto se nada kako će i za to biti dovoljno dobre volje jer je to najbolji način da se osigura mir i stabilnost BiH. 

- Prioritet je sada održati prvu međuvladinu konferenciju. Kako bi to bilo moguće, ključno je provesti potrebne reforme u pravosuđu. I što je najvažnije, imenovati glavnog pregovarača koji će voditi i usklađivati pregovore o pristupanju. Taj je korak sada od presudne važnosti, rekla je Ursula von der Leyen, predsjednica Europske komisije.

- Podsjećam sve one koji su politički akteri kada je u pitanju europski put da tu ne postoji pozicija ili opozicija već da tu postoji naš zajednički interes, naše opredjeljenjle, naše mjesto u Europskoj Uniji i to je pravi način da kažemo jesmo li za taj put ili nismo, a ne da koristimo nekakve loše izgovore kao neku vrstu alibi politike, rekla je Borjana Krišto, predsjedateljica Vijeća ministara BiH.