Rusija ne priznaje Crishocka za čelnika OHR-a

Ruska Federacija odbila je priznati američkog diplomata Louisa Crishocka kao prvog čovjeka međunarodne uprave u BiH, koji je nedavno imenovan vršiteljem dužnosti visokog predstavnika, te smatra da je to učinjeno mimo legalne procedure.

Glasnogovornica ruskog ministarstva vanjskih poslova Marija Zaharova rekla je u nedjelju u odgovorima na upite Federalne novinske agencije (FENA) da Dejtonski mirovni sporazum ne predviđa funkciju vršitelja dužnosti visokog predstavnika.

- Pokušaji zapadnih predstavnika u Upravnom odboru Vijeća za provedbu mira da gospodina Louisa Crishocka predstave kao privremenog visokog predstavnika nemaju pravnu osnovu, ustvrdila je.

Zaharova je ponovila stav Rusjie da takve ovlasti može imati samo visoki predstavnik čiju je kandidaturu odobrilo Vijeće sigurnosti UN-a.

- Nikakva ovlasti u smislu Dejtonskog sporazuma takozvani vršitelj dužnosti visokog predstavnika ne posjeduje, izjavila je Zaharova čije je odgovore objavilo i veleposlanstvo Ruske Federacije u BiH na Facebook stranici.

Upravni odbor Vijeća za provedbu mira nedavno je imenovao američkog diplomata Louisa Crishocka vršiteljem dužnosti visokog predstavnika nakon odlaska Christiana Schmidta s te pozicije.

Crishock je do tada bio glavni zamjenik visokog predstavnika. Rusija je još 2021. zamrznula sudjelovanje u radu PIC-a, nakon Schmidtova imenovanja smatrajući da je to učinjeno mimo legalne procedure.

Crishock je pak prošloga tjedna u medijskim istupima izjavio da ima bonske ovlasti. To uključuje mogućnost nametanja odluka i smjenjivanja dužnosnika. Rusija smatra posve suprotno. 

Takozvane bonske ovlasti krše sve odredbe Dejtonskog sporazuma. Mandat visokog predstavnika strogo je ograničen Aneksom 10 Mirovnog sporazuma, prema kojem visoki predstavnik ne raspolaže izvanrednim ovlastima, rekla je Zaharova.

Moskva je istodobno ponovila stav da Ured visokog predstavnika (OHR) treba što prije zatvoriti. Prema ruskom stajalištu, visoki predstavnik trebao bi posredovati i poticati dijalog, a ne donositi odluke umjesto domaćih institucija.

SAD i europske zemlje još se nisu dogovorili o nasljedniku njemačkog političara Christiana Schmidta na čelu međunarodne uprave u BiH. O tome bi se ponovno trebalo razgovarati na sjednici PIC-a u utorak, 14. srpnja. Dio članica EU-a protivi se imenovanju američkog favorita, talijanskog diplomata Antonija Zanardija Landija za novog visokog međunarodnog predstavnika. Francuska je pak kandidirala Renéa Troccaza.   

U medijima se kao mogući kandidat spominje i danski diplomat Peter Srensen. On je trenutačno posebni predstavnik EU-a za dijalog Beograda i Prištine, a ranije je vodio Izaslanstvo EU-a u BiH.