Zelenski traži od EU-a i međunarodne zajednice oštar odgovor Rusiji

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski zatražio je od njemačkog premijera Olafa Scholza i francuskog predsjednika Emmanuela Macrona oštre odgovore Rusiji nakon snažnih bombardiranja ukrajinskih gradova u ponedjeljak ujutro, a osude ruske osvetničke akciju pljušte iz Europske unije i europskih država.

Ukrajinska vojska objavila je da je Rusija jutros ispalila 75 projektila na Ukrajinu, a Zelenski je rekao je da je glavna meta ruskih napada bila energetska infrastruktura u zemlji, a druga meta bili su ljudi što je očita osveta ruskog predsjednika Vladimira Putina na eksploziju Kerčkom mosta koji povezuje Krim i Rusiju što je Putin proglasio terorističkim napadom.

- Razgovarali smo o jačanju naše zračne obrane, o potrebi oštre europske i međunarodne reakcije te o pojačanom pritisku na Rusiju, objavio je Zelenski na Twitteru pošto je hitno razgovarao s kolegama iz Njemačke i Francuske, javlja Reuters.

Hitan sastanak G7 u utorak

Također je zatražio hitan sastanak skupine G7 (sedam najsnažnijih gospodarstava svijeta) u čemu se suglasio s kancelarom Scholzom.

- Predviđeno je i moje obraćanje u kojem ću govoriti o terorističkim napadima RF-a (Ruske Federacije). Razgovarat ćemo i o jačem pritisku na RF i pomoći u ponovnoj uspostavi oštećene infrastrukture u funkciju, kazao je.

U Kijevu pogođena zgrada njemačkog kozulata 

Čelnici Grupe sedam (G7) održat će sutra video poziv s ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim. Glasnogovornik njemačke vlade rekao je da Berlin snažno osuđuje napade na Ukrajinu. Kancelar je Zelenskog uvjerio u kontinuiranu potporu Berlina, rekao je glasnogovornik vlade Steffen Hebestreit, prenosi agencija dpa.

Glasnogovornik njemačkog ministarstva vanjskih poslova kazao je kako je u Kijevu pogođena zgrada u kojoj je njemački konzulat.

Francuska spremna pomoći

Macron je potvrdio punu podršku Ukrajini u telefonskom razgovoru i rekao da je Francuska spremna pomoći, uključivo vojnom opremom, objavila je Elizejska palača.

EU i pojedinačno europske zemlje osuđuju ruske napade

Visoki predstavnik EU za vanjsku politiku i sigurnost Josep Borrell duboko je šokiran ruskim napadima na civile i najavio je dodatnu vojnu podršku Kijevu.

- Takvim činovima nema mjestu u 21. stoljeću. Osuđujem (napade) najoštrije moguće. Mi smo uz Ukrajinu. Dodatna vojna pomoć EU-a je na putu, tvitao je aludirajući na novo europsko financiranje koje će uskoro biti odobreno.

Osude su izrekli i drugi čelnici Europske unije.

- To što se sada događa u Kijevu je bolesno, napisala je na Twitteru predsjednica Europskog parlamenta Roberta Metsola. Time pokazuju svijetu, iznova, kakav je to režim: koji ciljeve ne bira. Režim koji sije teror, smrt djece, dodala je.

Povjerenik Europske komisije za pravosuđe Didier Reynders bio je primoran potražiti spas u skloništu hotelu jer je bio u Kijevu u vrijeme napad.

- Na sigurnom smo i čekamo razvoj događaja, objavio je na Twitteru.

Britanski šef diplomacije James Cleverly nazvao je rusko bombardiranje civila "neprihvatljivim". Time (ruski predsjednik Vladimir) Putin pokazuje svoju slabost, a ne snagu, ocijenio je Cleverly.

Ruski udari su "ratni zločin", rekao je poljski šef diplomacije Zbigniew Rau, prenosi agencija AFP.

- Rusko bombardiranje gradova i i civila u Ukrajini je barbarski čin i ratni zločin. Rusija ovaj rat ne može dobiti. Uz tebe smo, Ukrajino, poručio je Rau.

Belgijski premijer Alexander De Croo nazvao je gađanje civila "osvetničkim činom" Rusije i poručio na Twitteru: Ta je eskalacija neprihvatljiva.

Italija je zgrožena podlim ruskim raketnim napadima na ukrajinske gradove, objavilo je talijansko ministarstvo vanjskih poslova na Twitteru, ponavljajući svoju nepokolebljivu i postojanu potporu Ukrajini.