Letica: Mirovne snage ne bi dopustio Vladimir Putin

Komunikacija za vrijeme nedavnog susreta američkog predsjednika Donalda Trumpa i ukrajinskog Volodimira Zelenskog nije previše iznenadila analitičara Marinka Ogorca koji je u HTV-ovom Studiju 4 kazao da možda imamo previše ublaženu sliku diplomatskih odnosa. Govoreći o eventualnim mirovnim snagama Ante Letica istaknuo je kako ne vjeruje da bi ih Vladimir Putin dopustio.

Nakon nedavnog sukoba američkog predsjednika Donalda Trumpa i ukrajinskog Volodimira Zelenskog i reakcija koje su potom uslijedile, može se čuti pitanje u vezi s tim koliko dugo NATO još može postojati, ako nema suradnje EU-a i SAD-a. Ante Letica, bivši obavještajac i stručnjak za sigurnosne politike, kazao je u HTV-ovom Studiju 4 da NATO postoji i sigurno će još postojati. 

- Sigurno su tu određeni problemi koji su bili i za vrijeme prvog mandata Donalda Trumpa kad je NATO bio na neki način na kraju njegovog mandata, ne u nokautu, ali "u knockdownu". Putin i agresija Rusije na Ukrajinu ga je opet digla. Mislim da će doći do razgovora i pregovora jer je NATO apsolutno potreban. Europa je potrebna NATO-u, NATO je potreban Europi. Ovo je samo jedno upozorenje i nama, kao u maloj zemlji, da nema vječnih saveznika i da nema vječnih neprijatelja, da nema prijateljstva, da je u svemu zapravo interes koji dirigira svime. Dok postoji interes, postoji i neko prijateljstvo, postoji neko savezništvo, kad toga nema, onda nema više i toga, rekao je Letica. 

Ogorec: Trump je došao na čelo SAD i okrenuo puno toga za 180°

Možda imamo previše ublaženu sliku diplomatskih odnosa, kazao je vojni stručnjak Marinko Ogorec s Veleučilišta Velika Gorica referirajući se na sukob Trumpa i Zelenskog. U diplomaciji, kaže, to nisu rijetke situacije jer su u pitanju vrlo ozbiljni interesi. Istaknuo je da se to do sada sve odvijalo u diplomatskim okvirima i bez javnosti.

- Ovo je sada prvi put pred javnošću. Imamo prilike vidjeti kako se to zna i može pregovarati. Ne vjerujem da će to biti posljednji put. Puno toga se mijenja, Trump je došao na čelo SAD-a, okrenuo puno toga doslovno za 180°, tako da ako već govorimo o tome da se i silnice politike mijenjaju u različitim smjerovima, za očekivati je da se i takav oblik konverzacije može mijenjati, kazao je Ogorec. 

Letica: Mirovne snage ne bi mogle funkcionirati bez logističke potpore SAD-a

Govoreći o ulozi i poziciji Europe u kontekstu pitanja oko Ukrajine, Letica napominje kako se vidi da politike Europe nije dobra i da je puna grešaka, što drugi vrlo dobro koriste. Što se tiče samih mirovnih snaga, smatra da Vladimir Putin to neće dozvoliti. 

- Za dolazak mirovnih snaga treba i dozvola Putina, bez obzira u kojem aranžmanu, vjerojatno preko Vijeća sigurnosti UN-a, gdje opet Rusija ima veto, a isto i SAD i Kina, rekao je.

- Rusija to neće dozvoliti, jer zašto se onda borila dvije godine, ako neće Europu, odnosno NATO, na svojim granicama. Sad bi trebalo dozvoliti da oni budu tu, rekao je i dodao kako misli da Europa nema snage, nema toliko vojnika.

Mirovne snage, kaže, ne mogu funkcionirati bez logističke potpore SAD-a.

- Svu logistiku dopreme oružja Ukrajini iz Europe i iz svijeta je radila Amerika. Vojnu, obavještajnu, zaštitu, odnosno podatke, ne samo u smislu tehnike, oružja i tako dalje, nego je Amerika davala obavještajne podatke ukrajinskoj vojsci, sirove, u realnom vremenu. To je onda davalo prednost ukrajinskoj vojsci. Osim toga, Amerika otvorila vojne kanale za ukrajinsku vojsku, rekao je i dodao da su obavještajni podaci i komunikacijski kanali jedna od najvrijednijih pomoći koje Ukrajina može dobiti.

- Bez zaštite vojno-obavještajne, sigurnosti američkih snaga, bez fizičke zaštite američke vojske, one ne mogu egzistirati na terenu, kazao je Letica govoreći o američkoj pomoći ukrajinskim snagama.

"SAD može funkcionirati bez NATO-a, ali obrnuto ne"

Na pitanje može li NATO funkcionirati bez SAD-a, Ogorec je napomenuo da SAD može funkcionirati bez NATO-a, ali da u suprotnom smjeru to ne bi išlo

- Europski dio NATO-a, europske države, u prilično su neugodnoj situaciji zato jer dugo vremena nisu ulagale u svoju obranu, nisu dugo vremena ulagale svoje vojne potencijale. Govorimo o europskom krilu NATO, istaknuo je Ogorec. 

- To se sad vraća na naplatu. Sada treba ulagati puno više da bi se jednostavno dostigli neki standardi koji su trebali biti održavani. Nemojmo zaboraviti još jednu bitnu stvar - kad ne održavate neke segmente, ne održavate neke relacije, ne održavate vojnu industriju, gubite određene sposobnosti koje se ponekad više ne mogu niti nadoknaditi. Tako da u svemu tome ima jako, jako puno problema koje Europa treba riješiti, naglasio je Ogorec. 

Letica ističe da će europski dio NATO-a morati izdvajati više, što automatski znači da će se smanjiti ono što je do sada izdvajano u zdravstvo, školstvo, razvoj, investicije. Tako će se, kaže, smanjiti i standard građana.

- Tada dolazi do gospodarskih i financijskih teškoća, kriza itd. (...) To rađa populizam koji se na kraju pretvara u desni ili lijevi ekstremizam. I onda zapravo političke elite Europe dolaze u jednu vrlo nezgodnu situaciju, naglasio je Letica. 

- Kao mala zemlja ne možemo utjecati na neke procese, ali možemo ih sagledavati, možemo ih i proučavati i možemo sami sebi svoje slabosti pokušati ispraviti i pridonijeti tome da možemo biti u prvim trenucima eventualnog nekog napada na Hrvatsku samodostatni. Ono što je bitno je da se dogovori i da bude suglasnosti u državnom vrhu oko vojnog roka, ali i drugih stvari koje zapravo još uvijek su na stolu, izjavio je Ante Letica. 

Osvrnuvši se na susret Trumpa i Zelenskog, kazao je kako sve više smatra da je to bila režirana predstava te je objasnio zašto misli da bi od toga Trump imao koristi, a najviše Putin.

"Tri velike zemlje redefiniraju odnose među sobom"

Rusi nisu ništa veći, ništa manji imperijalisti i imperijalna zemlja nego što su SAD Ili Kina, tvrdi Ogorec i dodaje da su to tri velike zemlje koje sada pokušavaju redefinirati odnose među sobom. 

- Naravno, kad oni redefiniraju odnose, to ide na globalnu razinu. Tako da kad govorimo u tom segmentu, govorimo o preispitivanju njihovih pozicija i stvaranju nove arhitekture međunarodnih odnosa, to je uvijek vrlo neugodno i bolno. Tako da će to i u ovom slučaju biti bolno. Europljani su se malo zanosili s time da vjerojatno nikad više neće biti rata na novim prostorima.

Cijeli razgovor pogledajte u nastavku: