16:24 / 10.11.2020.

Autor: I.Z./Zdenka Kardum/Dnevnik/IMS/HRT/Hina

Zemlje zapadnog Balkana prihvatile izjavu o zajedničkom regionalnom tržištu

Foto: Filip Brala/PIXSELL, arhiva

Foto: Filip Brala/PIXSELL, arhiva

Foto: - / PIXSELL

Pet država regije prije se složilo s izjavom o zajedničkom tržištu te akcijskim planom za njegov razvitak u razdoblju od 2021. do 2024.
Predstavnici šest država zapadnog Balkana prihvatili su danas na samitu Berlinskog procesa, čiji je domaćin Bugarska, izjavu o zajedničkom regionalnom tržištu, a BiH u posljednji je trenutak uoči samita prihvatila dokumente o  uspostavi "mini Schengena" u tom dijelu Europe. Premijer Plenković ponovio je da će Hrvatska državama zapadnog Balkana pomoći na putu prema Europskoj uniji. Izrazio je nadu da će sjevernomakedonski i bugarski čelnik postići kompromis oko spora u vezi s nacionalnim identitetom.

- Pokazali ste da se ovaj summit može vrlo dobro organizirati videovezom u teškim okolnostima i zato čestitam na napretku koji ste postigli glede zajedničkog regionalnog tržišta. Važna je to prekretnica i ohrabrujuća poruka vašim ekonomijama  i uvod u četiri temeljne slobode. To je i  korak naprijed za sve narode u regiji i vaše kompanije. Želim vam zahvaliti i na zelenom planu. Nadam se da će se Berlinski proces nastaviti, rekla je njemačka kancelarka Angela Merkel.

- Zahvaljujem Angeli, jer je podignula pitanje zapadnog Balkana i jugoistočne Europe visoko na europski dnevni red. Hrvatska je učinila isto u prvoj polovini 2020. godine na Zagrebačkom summitu. Videovezom, ali s jednakom ambicijom, da vam pomognemo u reformama i pokrenemo vaše zemlje prema Europskoj uniji, dodao je predsjednik Vlade RH Andrej Plenković.

U izjavi od osam točaka predviđa se uspostava tzv. zelenih koridora za nesmetani prekogranični promet robe, uzajamno priznavanje potvrda o podrijetlu i kvaliteti robe kojom države trguju, uspostava slobode kretanja za kategorije poput visokoobrazovanih stručnjaka te nesmetano djelovanje tvrtki koje pružaju različite usluge. Predviđen je i zajednički angažman na privlačenju investitora, smanjenje naknada na usluge plaćanja, potpora inovativnom ekosustavu i digitalnoj transformaciji, širenje internetske mreže s ciljem pokrivanja 95 posto kućanstava u svakoj državi, uvođenje 5G mobilne mreže te postupno smanjenje cijena roaminga unutar regije i s državama članicama Unije.

Zajedničko regionalno tržište koje će povezati BiH, Srbiju, Crnu Goru, Kosovo, Albaniju i Sjevernu Makedoniju temeljit će se na pravilima i standardima EU-a, a ključni je cilj tog projekta približavanje Uniji s ciljem stvaranja pretpostavki potpune integracije. Samit u Sofiji, koji je u online formatu održan u sklopu Berlinskog procesa pokrenutog s ciljem jačanja suradnje između EU-a i šest država koje pretendiraju na članstvo, zbog pandemije je održan u online formatu, a na njemu je prihvaćen i akcijski plan za uspostavu zajedničkog tržišta te "Zelena agenda" za regiju.

- Znamo da akcijski plan za zajedničko regionalno tržište neće transformirati regiju preko noći ili u skladu s našim nadanjima. Postavljanje ambicioznih ciljeva, međutim, može biti od pomoći i ubrzati promjene ukoliko možemo raditi zajedno. Ova transformacija neće imati žrtava, samo koristi, kazala je glavna tajnica Vijeća za regionalnu suradnju (RCC) Majlinda Bregu.

Pet država regije prije se složilo s izjavom o zajedničkom tržištu te akcijskim planom za njegov razvitak u razdoblju od 2021. do 2024., no BiH je s tim kasnila praktično do zadnjeg trenutka jer se na Vijeću ministara BiH hrvatski i bošnjački ministri nisu mogli usuglasiti hoće li, kao subjekti koji trebaju sudjelovati u provedbi odluka vezanih za te izjave, biti naznačeni i entiteti odnosno županije u Federaciji BiH. Kako taj spor nije bilo moguće riješiti na razini Vijeća ministara, ti su dokumenti u ponedjeljak proslijeđeni na razmatranje i usvajanje Predsjedništvu BiH, koje ih je odobrilo danas prijepodne na telefonskoj sjednici, no u oskudnom priopćenju koje je nakon toga objavljeno nije pojašnjeno jesu li županije dobile mjesto kakvo su za njih tražili hrvatski ministri.

Projekt zajedničkog regionalnog tržišta prije je dobio naziv "mini Schengen" jer je temeljen na zamisli da BiH, Srbija, Crna Gora, Albanija, Kosovo i Sjeverna Makedonija na tome dokažu svoju spremnost na uzajamnu suradnju, kakva se od njih očekuje kada i ako jednog dana postanu članicama Unije. Težište projekta za sada je na prometnoj i gospodarskoj dimenziji, odnosno na stvaranju pretpostavki za slobodan promet ljudi, robe i kapitala u regiji.

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!