16:24 / 24.08.2021.

Autor: M.L./Studio 4/IMS/HRT

Žene u Afganistanu u posebno teškoj situaciji

Afganistan

Afganistan

Foto: Anushree Fadnavis / REUTERS

Udruga "Are you Syrious" već godinama pomaže Afganistancima i kao takva već godinama upozorava da teritorijalna kontrola talibana raste.

- Ova eskalacija koju smo sad vidjeli u Afganistanu samo je rezultat sukoba koji traju godinama. U našu zemlju redovito dolaze Afganistanci – samo je do kraja 6. mjeseca ove godine bilo 692 tražitelja azila iz Afganistana, objašnjava Tajana Tadić iz udruge.

Hrvatska je poznata da ima prilično konzervativne uvjete za dobivanje državljanstva, a predsjednik Milanović izjavio je kako bi mogla prihvatiti dvadesetak potencijalnih izbjeglica.

- Tih dvadesetak ljudi dio su kontingenta koji je surađivao s Europskom unijom. Mi pozdravljamo svaku pomoć koju možemo pružiti ljudima iz Afganistana, pogotovo onima koji su surađivali i pomagali u borbi protiv talibana. Međutim, moramo napomenuti da azil ne ide samo zaslužnima, azil jednako zaslužuju i prodavač s ulice i netko tko je radio kao prevoditelj ili kulturni medijator. Isto tako ne možemo u istom dahu reći 'da, ovo su izbjeglice', a zatim za ljude koji su na našim granicama i u našoj zemlji reći da su ilegalni migranti, kaže Tadić.

Politika 'raširenih ruku' kada se govori o zemljama EU-a bitno se promijenila u posljednjih šest-sedam godina.

- Jako smo se fokusirali na te politike sekuritizacije i militarizacije, uvjereni smo da nikako nećemo moći primiti te ljude. Puno govorimo o nekontroliranim stihijskim migracijama, dok smo zapravo mi ti koji ih proizvodimo zato što ne želimo organizirati humanitarne koridore za ljude, ne želimo osigurati jedan siguran i legalan dolazak, smatra Tadić i dodaje kako je 2015. godine u Europi bilo 1,2 milijuna tražitelja azila, dok se 2019. i 2020. taj broj vrti oko pola milijuna.

Tadić kaže kako se udruga susrela s dosta ružnih komentara i ljudi koji smatraju da mogu raspolagati tuđim životima, ali i da su u posljednjih tjedana dana 'zatrpani' porukama i pitanjima ljudi kako se mogu uključiti u rad udruge.

- Još postoji ta neka solidarnost naših ljudi, smatra.

Najranjivija skupina afganistanskog društva su žene, koje su trenutačno u posebno teškoj situaciji – mnoge su nestale s ulica i iz javnog prostora.

- Talibani provode izrazito restriktivan oblik šerijata, isto tako moramo misliti na žene koje nisu obrazovane, koje su živjele u ruralnim područjima i koje će možda još više patiti jer nemaju sredstava kako bi se sklonile na sigurno, ističe Tadić.

No ni muškarcima nije lako – izbor je bijeg ili priključivanje talibanskoj vojsci, što je razlog zašto je više muškaraca nego žena trenutačno napustilo Afganistan.

"Želimo pomoći i otvoreni smo" 

Stanko Perica
, voditelj ureda Isusovačke službe za izbjeglice, kaže kako se nije lako spremiti za val izbjeglica koje pristižu, no s obzirom na prijašnje iskustvo, smatra kako će ured ovoga puta biti spremniji.

- Imamo volje i mogućnosti i željeli bismo se zaista više involvirati. Tu smo, želimo pomoći i otvoreni smo za koju god potrebu, kaže.

U državama u našem susjedstvu već postoje platforme i ozbiljni sastanci civilnih institucija i ostalih institucija vlasti kako bi se napravio konkretan plan eventualne realizacije programa prihvata izbjeglica, no Perica kaže kako u Hrvatskoj takvih sastanaka još nije bilo.

- Budući da naša Isusovačka služba za izbjeglice djeluje u zemljama u okružju, ondje smo ih imali. Čak je malo iznenađujuće što su države koje su na nižem demokratskom nivou od Hrvatske spremnije i više surađuju s civilnim sektorom, ističe.

Perica kaže kako Ured Isusovačke službe za izbjeglice ima velik broj volontera koji se mogu uključiti u slučaju potrebe i dobro su koordinirani s drugim organizacijama, posebice crkvenima. Smatra kako su Hrvati možda manje senzibilizirani na sudbine Afganistanaca u odnosu na prije 6 godina kada je val sirijskih migranata ušao u Hrvatsku.

- Ljudska sućut je takve prirode da se tijekom vremena nekako istroši, s tog aspekta će biti vjerojatno teže podnijeti ovaj izbjeglički val – ako ga bude. Međutim, ne treba sumnjati da postoji zaista velik broj dobronamjernih ljudi koji su u mogućnosti pomoći i tu pomoć usmjeriti gdje bude potrebno, kaže Perica.

Treba znati da Afganistancima u ovom trenutku nije potrebna hrana ni odjeća, već karta za Zapad i bijeg u sigurnost – pitanje je može li im Hrvatska to osigurati i u kojem broju.

- Ta karta je politička odluka koju svaka država treba donijeti – jedan čin solidarnosti prema stanovništvu koje je sada u nevolji i kojem je život u opasnosti, kaže Perica koji vjeruje da Hrvatska ima kapacitet primiti veći broj od najavljenih 20 izbjeglica.

- Crkvene institucije s kojima surađujemo imaju volje i kapaciteta same snositi teret primanja i ugošćivanja tih osoba. Mislim da je naš narod poznat po dobrom gostoprimstvu, a vjerujem da ga možemo pokazati i onda kada nam gosti ne plaćaju to gostoprimstvo, zaključuje.

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!