Žigmanov: Želimo unaprijediti život Hrvata u Srbiji

Republika Srbija dobila je novi saziv Skupštine četiri mjeseca nakon parlamentarnih izbora, a još nije izabrana nova vlada. 13. saziv Skupštine Srbije konstituiran je prije nekoliko dana. 

Jedno od 250 zastupničkih mjesta osvojio je i Tomislav Žigmanov, predsjednik Demokratskog saveza Hrvata u Vojvodini. Najavio je da će bez ustručavanja zastupati interese hrvatske manjine.

- Zadovoljni smo. Naš osnovni politički cilj je bio da se vratimo u instituciju u kojoj se donose zakoni, u Narodnu skupštinu, i da budemo dionici okvira gdje se odlučuje. Želimo unaprijediti društveni položaj hrvatske zajednice u Republici Srbiji i kvalitetnije artikulirati naše interese te iskazati stavove o stvarima koje nas se neposredno tiču u nadi da će se oni slušati. Hrvati u RS su uspjeli vratiti svoju političku relevantnost. Na nama je da vidimo hoćemo li i na koji način to sada iskoristiti za dobrobit pripadnika hrvatske zajednice, kaže Žigmanov te dodaje kako Demokratski savez Hrvata želi vidjeti Srbiju kao zemlju posvećenu europskim integracijama i politikama koje se temelje na vrijednostima vladavine prava.

U skupštini je, kaže Žigmanov, stvorena parlamentarna većina koju čini ‘grozd’ stranaka okupljenih oko najjače, Političke napredne stranke na čijem je čelu predsjednik Srbije Aleksandar Vučić.

- Ušla je izborni proces sa savezom od 7-8 političkih stranaka. Kada je u pitanju izbor predsjednika skupštine i raspodjela odbora koalirat će sa Socijalističkom Partijom Srbije. Tu su i pripadnici manjina Mađarske i dio Bošnjačke koji su ranije bili u savezu sa SNS-om. Stvorila se stabilna većina od više od 150 narodnih zastupnika – to će sigurno doprinijeti određenoj vrsti izvjesnosti kada je u pitanju donošenje odluke. S druge strane, oporba je ušla u većem broju i sigurno će biti glasnija, te će donesene odluke biti temeljitije raspravljene. Parlament će biti živa stanica demokratskih procesa i dinamike koja do sada nije postojala, kaže Žigmanov.

Nedavne konzultacije kod predsjednika Vučića na kojima je prisustvovao zajedno s ostalim predstavnicima Skupštine, kaže, protekle su u srdačnoj atmosferi.

- Mi smo stari znanci, surađujemo uspješno u realizaciji određenih inicijativa. Iznijeli smo mu platformu s kojom smo izašli na izbore, i on je pozitivno ocijenio naš uspjeh te pokazao spremnost da u novoj Vladi budu zastupljeni i predstavnici nacionalnih manjina, rekao je.

Konkretnih ponuda za sudjelovanje u vlasti, dodaje, još nije bilo.

- Dogovoreno je da će nakon konstituiranja Skupštine i svih instituta otvoriti drugi krug konzultacije gdje će biti riječi i o mandataru i političkom okviru nove Vlade, te ponudama za sudjelovanje u toj Vladi, dodao je.

Hrvatski ministar vanjskih poslova Gordan Grlić Radman nedavno je poručio da će Hrvatska inzistirati da Beograd provede sporazum o uzajamnoj zaštiti nacionalnih manjina iz 2005. godine.

- Mi smo najviše zainteresirani za članak 9., kojim se propisuje uključenost predstavnika Srba u RH, i predstavnika Hrvata u Republici Srbiji u procese donošenja odluka. 17 godina se taj sporazum ne provodi iz raznih razloga – svi se sažimaju u nespremnost političke klase da se pitanje političke reprezentacije nacionalnih manjina bolje uredi, ističe Žigmanov.

Najveći problemi po pitanju prava Hrvata u Republici Srbiji, dodaje, tiču se političke reprezentacije i procesa donošenja odluka, kao i proaktivnog rješavanja određenih problema kao što je osnutak Hrvatskog školskog centra, drame na Hrvatskom Subotičkom Narodnom Kazalištu, zastupljenosti u javnom sektoru, i ostalih.

- Imamo podršku brojnih subjekata tijela državne uprave – od regionalnih do lokalnih, i činimo tu pomake, ističe.

Nedavno je predsjednik Republike Srpske Aleksandar Vučić pokušao mimo uobičajene diplomatske procedure posjetiti Jasenovac. Žigmanov kaže kako neće dopustiti da se hrvatska zajednica u Srbiji uvlači u taj sukob.

- Mi smo stajališta koje je iznio hrvatski premijer Andrej Plenković. Ta vrsta posjeta mora počivati na protokolima i procesima koji su predviđeni. To se mora dogoditi na način koji će pridonijeti relaksiranju odnosa, zaključuje Žigmanov.