Cerar prijeti blokadom hrvatskog ulaska u Schengen; Plenković poručuje: tužbe, blokade i sporovi nisu rješenje

Premijer Andrej Plenković sudjelovalo je u Brdu kod Kranja na sastanku na vrhu Procesa suradnje u jugoistočnoj Europi (SEECP). Razgovarali su o proširenju Europske unije, sigurnosti, perspektivi za mlade i digitalnoj preobrazbi društva, što su prioritetna područja slovenskoga predsjedanja SEECP-om.





Andrej Plenković zahvalio je kolegi Miri Ceraru na izvrsno organiziranom summitu SEECP-a. "Za Hrvatsku, Sloveniju, Grčku i Bugarsku ovo je prigoda da damo još jednom potporu svim državama JI Europe u njihovim reformskim naporima u procesu približavanja EU-u. Očekujemo da svaka od šest susjednih zemalja u sljedećih 6 mjeseci još više ubrza proces približavanja EU-u", poručio je. Izvijestio je i kako je pozvao kolegu Denisa Zvidića iz BiH da posjeti Zagreb u svibnju kako bi još jednom razmotrili odnose dviju zemalja uoči izbora u BiH. S predsjednikom Kosova, kazao je Plenković - razgovarao je o većem angažmanu hrvatskih kompanija te o hrvatskoj manjini na Kosovu.

Govoreći o odnosu sa Slovenijom, rekao je da je "jedino pravo otvoreno pitanje - pitanje granice" te izrazio žaljenje što nije postignut konsenzus. "Hrvatska je Sloveniji ponudila pravično i prihvatlljivo rješenje. Sad ćemo pričekati da prođu izbori u Sloveniji i zatim nastaviti dijalog. Ne vidim tu neku veliku dramu. Samo mi je žao da se taj problem prelio na građane savudrijske vale, bilo slovenske ili hrvatske", rekao je Andrej Plenković. Sa slovenskim kolegom Mirom Cerarom razgovarao je neformalno. "Smatramo da novi sudski postupak nije pravo rješenje za otvorena pitanja, a kad je riječ o presudi hrvatskih sudova u vezi s Ljubljanskom bankom, mislim da tu trebamo poštovati vladavinu prava. Hrvatski sudovi donose odluke neovisno o hrvatskoj Vladi i mi tu nemamo utjecaja", kazao je.





Obraćajući se novinarima, slovenski premijer Miro Cerar rekao je da je susret bio uspješan. Govoreći o sadržaju današnje rasprave na summitu, Cerar je rekao da Slovenija podupire proces širenja EU-a na države zapadnog Balkana i pruža im pomoć u tom procesu, a zauzima se i za uključivanja država iz regije koje žele u NATO jer to shvaća kao proces osiguranja stabilnosti regije.

Odgovarajući na pitanja o odnosima s Hrvatskom, kazao je kako je s premijerom Andrejem Plenkovićem razmijenio nekoliko riječi te dodao kako su 'i dalje u slijepoj ulici'. "Slovenija je otvorena za dijalog kad on ima smisla", kazao je. Izvijestio je da je Slovenija "bila primorana" Bruxellesu pisati vezano uz arbitražni sporazum i Ljubljansku banku. Nezadovoljni su presudama hrvatskih sudova, za koje je rekao da su protupravne i neprihvatljive. "Imamo dobrosusjedske odnose, ali nećemo popustiti kada se radi o našim interesima", zaključio je.

Nije isključio ni mogućnost blokade hrvatskog ulaska u Schengen ako Zagreb ne pristane na provedbu arbitražne odluke.

Cerar je reagirao na izjavu predsjednika hrvatske vlade da Slovenija najavama tužbi protiv Hrvatske oko bilateralnog graničnog pitanja i spora oko prenesene štednje hrvatskih građana u Ljubljanskoj banci nije izabrala pravi put, te da za rješenje tih pitanja nisu dobre ni blokade poput mogućeg ometanja ulaska Hrvatske u područje bez kontrole unutarnjih granica.
Od velike je važnosti da Slovenija na sve te predmete reagira na pravni način. Dođe li do medijacije ili odgovarajućih dogovora u vezi s arbitražom putem Europske komisije, počet će nov proces u smislu približavanja rješenja. No, ako ne bude odgovarajućih reakcija, tada će Slovenija u oba slučaja morati pravno djelovati, kazao je Cerar.

Rekao je i da njegova vlada inzistira na tome da je odbijanje primjene arbitražne presude kršenje vladavine prava te da takve države ne mogu biti u Schengenu.

Država koja ne poštuje vladavinu prava predstavlja loš uzor za EU i države zapadnog Balkana, a ne poštovati vladavinu prava znači otežavati funkcioniranje Schengena. Slovenija zato mora djelovati pravnim sredstvima, kazao je Cerar.





Proces suradnje u jugoistočnoj Europi pokrenut je 1996. u Sofiji kako bi se ojačala regionalna suradnja, sigurnost i stabilnost, a sudionice su Albanija, Bosna i Hercegovina, Crna Gora, Bugarska, Grčka, Hrvatska, Makedonija, Moldova, Rumunjska, Srbija, Turska, Slovenija te Kosovo. Hrvatska je predsjedala SEECP-om dva puta, od 2006. do 2007. te od 2016. do 2017. Do sredine godine inicijativom predsjeda Slovenija, koja je i domaćin ovog summita. Na jučerašnjem uvodnom sastanku visokih predstavnika ministarstava vanjskih poslova zemalja sudionica dogovoreno je da će inicijativom nakon Slovenije jednu godinu predsjedati BiH, a onda će tu ulogu preuzeti Kosovo.

Ocijeni članak

Prosječna ocjena: 3,76 Broj ocjena: 29