Zašto su učenici rekordni u Europi po markiranju?

O izostancima s nastave i pedagoškim mjerama koje slijede, sa Sunčicom Findak su u Dobro jutro, Hrvatska razgovarali Zdenka Čukelj iz Ministarstva znanosti i obrazovanja, Dunja Marušić Brezetić, ravnateljica Prve gimnazije u Zagrebu i maturant Dario Topić.

- Hladnokrvno izbjegavanje nastave - milijuni neopravdanih sati
- Alarm u hrvatskim školama: učenici skupili 32 milijuna izostanaka
-
Učenici lani izostali 32 milijuna sati
- Roditelji će moći opravdati izostanak djeteta od tri dana zbog bolesti 

Izostanci hrvatski učenika rekordni su u Europi - u prošloj godini su izostali 35,800.000 sati. Čukelj nije šokirana tim podatkom, kaže da se povećao broj sati i prati se razlog povećavanja izostanaka s nastave. Napomenula je da smo 2014./2015. imali velik broj izostanaka- 42 milijuna sati. Kaže da je teško reći koji je točan razlog toliko izostanaka - je li riječ o tome da roditelji mogu opravdati dane ili su drugi razlozi, treba neko vrijeme pratiti dok se i roditelji i učenici ne naviknu da se mogućnost da roditelji mogu opravdati ne zlorabi.


Marušić Brezetić kaže da su brojke velike, nije šokirana tim podatkom. Maturant Dario smatra da je informatizacija dosta pomogla izostancima jer je jednostavnije putem e-maila opravdati djetetov izostanak nego ići liječniku po ispričnicu.

Prosječan broj izostanaka u osnovnoj školi je 57 sati, a srednjoj školi 107 sati. Prosječan broj neopravdanih po srednjoškolcu je 5 sati, Marušić Brezetić smatra da i među opravdanim satima ima zapravo mnogo neopravdanih, ali je pokriveno roditeljskim opravdanjem. Smatra da su izmjene i dopune pravilnika o izricanju odgojnih mjera donijeli te novine jer je definirano da roditelj više puta godišnje može opravdati do 3 dana uzastopce. To je naime dopušteno jer je rečeno da su liječničke ordinacije zatrpane srednjoškolcima koji čekaju ispričnice, smatra da je to situacija kojom se olakšalo onima koji izbjegavaju nastavu i fingiraju bolest, taj učenik više čak ne mora otići liječniku po ispričnicu već roditelj napiše ispričnicu. Ako je zaista toliko bolesnih srednjoškolaca, onda je to alarmantno što se tiče zdravstva, dodaje.

Kazala je da se tu svašta događa - sigurno ima onih kojima je dosadno u školi, onih koji žele postići što bolji uspjeh, osobito u gimnaziji, pa kalkuliraju s dolascima na testove.

Opomene se učenicima izriču zbog lakših neprihvatljivih ponašanja ili zbog 0,5% neopravdanih. Čukelj kaže da djeca sve više sudjeluju na različitim natjecanjima ili projektima i mi tada ne možemo reći da je dijete neopravdano izostalo iz škole, to je dodana vrijednost koju dijete stječe, ali škola bi trebala definitivno biti na prvome mjestu.

Neopravdanih sati u osnovnim školama je bilo 291.000, u srednjim 736.000, Čukelj kaže da treba analizirati podatke vrlo detaljno, često se dogodi da učenik izostaje veći broj sati, bez obzira na nebrigu roditelja ili centra za socijalnu skrb, ti izostanci ostaju.


Dario smatra da, što se tiče izostanaka radi treninga, to je bitan dio srednjoškolca, ali važno je učiti djecu od najranije dobi da se ne traže opravdanja već da se napravi dobra organizacija vremena da se stigne sve naučiti i stići. Kada bi imali svoj dnevni raspored, imali bi manje izostanaka, dodaje. Rekao je da sve kreće od roditelja, djetetu više štete kada mu opravdaju izostanak.

Čukelj je govorila o pedagoškim mjerama koje se izriču zbog neprihvatljivog ponašanja, ali napomenula je da naši učenici dobivaju mnogo više nagrada i pohvala i zaista ih zaslužuju - 50% učenika osnovnih i 34% učenika srednjih škola lani je dobilo pohvale i nagrade. Gledano po razredima, najviše izostaju učenici 3. razreda srednjhi škola, gledano po strukovnim programima, najviše izostaju učenici u umjetničkim školama, a najmanje izostaju u medicinskim školama, brodogradnji i gimnazijama, dodala je.