Tema dana - mirovinska reforma, što dalje?

Sindikati su još jednom jasno iskazali svoje nezadovoljstvo mirovinskom reformom koja je ušla u saborsku proceduru, ako se njihovi zahtjevi ne prihvate, pokrenut će prikupljanje potpisa za referendum. Resorni ministar poručuje: cilj ove reforme je povećanje mirovina i održivost mirovinskog sustava.

- "Doživi mirovinu i tebe se tiče"
- Pavić: Cilj mirovinske reforme su veće mirovine
- Grabar-Kitarović: Mirovinska reforma je neophodna
- Štromar: Prosvjed protiv mirovinske reforme je demokratsko pravo
- Prosvjed protiv mirovinske reforme - reakcije

Krešimir Sever, predsjednik NHS-a, rekao je da je Vladi poslana poruka te da sindikati sada očekuju vidjeti je li spremna vratiti se na dobnu granicu od 65 godina za umirovljenje, ispraviti prijedlog zakona, umanjiti penalizaciju... Ponovio je da sindikati spremaju i referendumsko pitanje te da su za to dobili snažnu potporu građana. Referendumska pitanja, kao i sve vezano uz to, bit će pripremljeno do kraja studenog. "Vjerujemo da nemamo šanse ne uspjeti. Mi se od 2013. protivimo ovakvoj reformi. Tri puta smo do sada uspjeli, neće biti teško ni ovaj četvrti", kazao je.

Direktorica Udruge društava za upravljanje mirovinskim fondovima Dijana Bojčeta Markoja, rekla je da obvezni mirovinski fondovi zastupaju stajalište da je potrebno jačati 2. mirovinski stup. Nalazimo se u situaciji nepovoljnih demografskih kretanja. Trenutno 1,2 zaposlena rade za 1 umirovljenika. Suočeni smo sa starenjem stanovništva, pa je u tako zahtjevnoj situaciji rješenje jačanje individualne kapitalizirane štednje, rekla je.

Sever kaže da smo čuli razne katastrofične prognoze, ali da se onda rješenja traže unutar same Hrvatske. Demantirao je ministra Pavića da će velika većina moći nakupiti staž i ranije od 67. godine. "To bi vrijedilo da ljudi u mladosti dobivaju poslove na neodređeno i tako idu do kraja radnog vijeka. No, 94% do 96% svih novozaposlenih od 2004. dobivaju poslove na određeno i po privremenim uvjetima. U takvoj situaciji bit će im teško doći do toga da ranije od 67. godine idu u mirovinu. Predlagali smo da se svim starijim radnicima, umjesto da ih se rješava prijevremenim umirovljenjem, dozvoli pola radnog vremena. I u tom bi se slučaju sustav poboljšavao", rekao je.

"Rješenje s 20,25% dodatka za korisnike 2. stupa je veliki napredak u odnosu na prvo rješenje gdje građani koji štede u dvostupnom sistemu nisu trebali dobiti nikakav dodatak. Mi smo u konstantnom dijalogu s ministarstvom rada i vjerujemo da ćemo između dva saborska čitanja uspjeti pronaći rješenje koje zadovoljava potrebe i interese građana koji štede u takvom sustavu. Drugi stup individualne štednje je osnovan s ciljem da građani kada odu u mirovinu, da im se osigura dostojan život i veće mirovine", objasnila je Bojčeta Markoja.

"Svi građani koji izdvajaju u 2. mirovinski stup izdvajaju 5% svoje bruto plaće. Ta se sredstva akumuliraju i mirovinski fondovi ih dalje investiraju i oplođuju. Važno je da od početka mirovinske reforme koliko mirovinski fondovi posluju u RH, od 2002. da su zaradili 31 mlrd. kuna za svoje članove. Ona se nalaze na računima građana, to je osobna štednja i imovina građana. Imovina kojom upravljaju mirovinski fondovi vrijedna je 97 mlrd., oko 26% BDP-a, a godišnji prinos je 5,5%", dodala je.