'U Hrvatskoj postoji dovoljno svega da nam bude bitno bolje'

Ekonomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu i RIFin organizirali su znanstveni skup Globalizacija i ekonomska politika - Od kuda dolazimo i kuda idemo. O ovom skupu, ali i ostalim gospodarskim aktualnim temama govorio je u emisiji HRT-a Studio 4 ekonomski analitičar Guste Santini.

Globalizacija i makroekonomija općeniti su termini koji se naše građene jako tiče. Izvanjsko u maloj i nerazvijenoj zemlja kao što je Hrvatska manje-više sve određuje. Veliko je smanjene brojeva stupnjeva slobode u vođenju bilo koje politike. Još uvijek je aktualna tema predstojeća porezna reforma. U Hrvatskoj se uzima, a to je kriva i struka, zdravo za gotovo da na kamatne stope nije moguće djelovati . Uzima se zdravo za gotovo da bi sada diranje tečaja kune u odnosu na euro bilo opasno. Ali  smatra se da možemo što se tiče poreznog sustava raditi što hoćemo jer je to kao naša domaća stvar. Međutim to nije točno. Dragan Kovačević napisali smo rad međuovisnost platne bilance i porezne bilance. i pokazali od kretanja na platnoj bilanci izravno ovisi i kretanje proračunskih prihoda. Reforma je izvanjski određena, sve nam je manje-više izvanjski određeno, smatra.

Cijeli svijet je sve manje i manje vlasnik svoje države. Ova kontrarevolucija Trumpa, kontrarevolucija u Brazilu, pa i Brexit, nisu ništa drugo nego vapaj nacionalnog identiteta da se vratimo u nekakva prethodna razdoblja, da postoji jasna nacionalna granica. Jasna nacionalna granica zanči da se ne može ući bez putovnice, gdje djeluje pravni sustav. Mi danas u RH imamo pravni sustav koji je sastavni dio europske stečevine. Mi nemamo svoj pravni sustav nego sustav koji je usugkašen. Ušli smo u EU i to je taj gubitak nacionalnog i sad postajemo tržišna država pa onda kulturni sustav. Kultura određene nacije de facto postaje kriterij opstanka države. Što je neka zemlja razvijenija i više izvozi to je više dobitnica, a gubitnici su zemlje koje uvoze. Slikovito - ako ste uvezli automobil, mi svoju proizvodnju nemamo, s kupnjom automobila vi morate platiti poreze koje ste također uvezli - one koje poslodavac plaća svojim radnicima i ukalkulirao ih je u cijenu. Dolazimo do drame koja se zove  hrvatska drama. Ako izvozite iz Hrvatske izvozit ćete poreze. Kako imamo veliki uvoz roba i usluga, a mali izvoz, osim turizma, mi de facto uvozimo poreze i mi smo zemlja gubitnica. Hrvatski građani plaćaju socijalna dobra, javna dobra zemlje iz koje uvozimo i zato smo zemlja gubitnica, uvjeren je Santini.

O brodogradnji

Smisao države je da bude partner svojem gospodarstvu. Ulupali smo novce u brodogradnju od 1990 godine. Još sam 1993. godine pisao o tome kako treba pristupiti brodogradnji i restrukturirati ju. To je samo dokaz kako su se sve hrvatske vlasti do sada prilično olako odnosile prema nacionalnom bogatstvu koje se nekad zvalo društveno vlasništvo  Sad je samo cilj tko će uzeti Uljanik i 3. maj samo da se to mene više ne dira. Brodogradnja i brodarenje su trebale biti strategije Hrvatske. Što će nama sada strojarski i brodograđevni fakultet? Ako nemamo brodova zašto bismo proizvodili takve inženjere?, upitao je Santini.

Potopili smo sve što nije trebalo potopiti. Hrvatska imalo preveliku poreznu presiju, prosječno 37%. Kad bi ona bila 30%, onda bi se 7% više zaradilo. Kamatne stope su dvostruke veće nego na svjetskom tršištu - oko 4%. PSmatra se da je kuna precijenjena za nekih 8 do 10%. Kad bismo sve to zbrojili 7% od porezne presije, 4% od kamata, 10% od tečaja to je ukupno 21% i mi smo proveli restrukturiranje. Kako smo mi bacali novce u brodogradnju. Kako bi se sačuvao socijalni mir daj za plaće nemoj restrukturirati. Kad je bio veliki napad na HNB Rohatinski je rekao da je da će dati 10 milijardi uložiti u projekte, ali nije bilo projekata. Da se za tih 10 milijardi naručilo 50 brodova kod domaćih brodogradilišta i da se ona kroz izgradnju tih brodova restrukturiranju mogli smo postati veliki brodar kao nekada. Uvijek će u globalizaciji trebati brodova. Hrvatska je radila brodove koji su bili jako cijenjeni u svijetu, rekao je Santini.

Uvijek postoji izlaz. Prvo trebamo jasno i javno reći koje je objektivno stanje u Hrvatskoj i što se u RH dogodilo u zadnjih  40 godina, 30 godina hrvatske samostalnosti i onih 10 godina od 80-ih koje su također bile tragične da ne bismo sad imali neku nostalgiju prema prošlosti. Kada to shvatimo onda ćemo znati što nam je činiti. Odmah sutra moramo reći - ovo su minimalni standardi koje će svakom građaninu biti osigurani, a iznad ovoga u ovom trenutku ne možemo. To znači da nama radnik ne može raditi za 2500 kuna neto plaće. Tako radi 180.000 radnika. Pa on nije zaposlen, on je socijalni slučaj zapravo jer sa 2500 kune ne možete živjeti, objasnio je Santini što treba učiniti.

Hrvatska još uvijek ima dovoljno resursa da savlada sve poteškoće. Treba nam znanje, znanje, znanje, obrazovanje, obrazovanje obrazovanje i znanost, znanost, znanost, naglasio je Santini.

Jednom je Andrija Hebrang rekao 'znate, ja uvijek ne govorim cijelu istinu'. Bojim se da je ta bolest zahvatila cijelo političko društvo i mislim da je vrijeme da sagledamo stvari onakve kakve jesu. Mislim da u Hrvatskoj postoji dovoljno svega da nam bude bitno bolje nego što sada baštinimo temeljem našeg ponašanja, uvjeren je Santini.